MLADI U HRVATSKOJ SVE VIŠE NEGIRAJU RATNE ZLOČINE HRVATSKE VOJSKE: Manje od trećine prihvata suživot sa SRBIMA!

Istraživači ističu da je Domovinski rat imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj!, Foto: Profimedia

istraživanje otkrilo

MLADI U HRVATSKOJ SVE VIŠE NEGIRAJU RATNE ZLOČINE HRVATSKE VOJSKE: Manje od trećine prihvata suživot sa SRBIMA!

Istraživači ističu da je Domovinski rat imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj

Objavljeno: 06.03.2019. 18:10h

Pero Jovović

Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.

Prema pisanju hrvatskog portala Novosti, u odnosu na 2012. godinu, u Hrvatskoj je došlo do povećanja nacionalne isključivosti, a slabljenja isključivosti prema seksualnim manjinama, pri čemu mladi i dalje iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, jedan je od zaključaka istraživanja Fondacije Friedrić Ebert Stiftung o aktualnim trendovima, ponašanju i stavovima mladih, koje je sprovedeno na uzorku od 1.500 mladih starosti od 14 do 29 godina.

Istraživači ističu da je Domovinski rat imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, smatra manje od trećine ispitanika (30 posto), pri čemu manje od četvrtine (23 posto) podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.

Istraživanjem je utvrđeno da među mladima prevladava empatija prema građanima koji su kao civili stradali u ratnim događanjima (65 posto). Svaki drugi ispitanik smatra da je javnost u određenoj meri zasićena temama vezanima uz Domovinski rat te da bi evociranje prošlosti trebalo zameniti javnim diskusijama o budućnosti društva.

Takođe, gotovo polovina ispitanika slaže se sa stavom da se nedavna prošlost stavi u okvire istorije kao nauka i struke.

Visok udeo ispitanika (dve petine) odbija ideju procesuiranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što implicira - ističu istraživači - da je jednakost pred zakonom za značajan deo ispitanika relativan koncept.