Kako Evropa planira da se izbori sa nepotrebnim bacanjem hrane?

Strategija EU predlaže i novi sistem označavanja rokova trajanja proizvoda.

Ukiseljene i konzervirane namirnice, keks i drugi konditorski proizvodi, kakao, čokolada, kečap, senf, slane grickalice, testenina, pirinač, čaj, kava, so, brašno, šećer, začini..., samo su neke od namirnica koje mogu trajati puno duže od oznake "najbolje upotrebiti do" na ambalaži.

Kako je nerazumevanje te oznake upravo najčešći krivac što hiljade tona još jestive hrane godišnje u EU završi u đubretu, Evropska komisija će do kraja 2022. predložiti novi sistem označavanja rokova trajanja.

Još nije poznato kako će on izgledati, piše Večernji list, ali izmene rokova trajanja deo su velike reforme sistema označavanja hrane kao i porekla i sastava prehrambenih proizvoda u EU, koja proizlazi iz evropskog Zelenog plana, odnosno strategije "Od polja do stola".

Prepoloviti bacanje do 2030.

Sve države članice EU do 2030. trebalo bi, naime, da prepolove količine bačene hrane, s tim da će polazna količina za, na primer, Hrvatsku, biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kg po stanovniku, koliko je izmereno prošle godine.

I nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane u Hrvatskoj potvrdilo je ono na što se upozorava već nekoliko godina – veliki deo građana ne razume oznake rokova trajanja hrane i to je jedan od glavnih razloga ogromnih količina bačene hrane u Hrvatskoj i Evropi. Pola građana EU ne razume razliku između "upotrebiti do" i "najbolje upotrebiti do", a hrvatsko istraživanje pokazalo je da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je još sigurna za jelo.

Naime, "najbolje upotrebiti do" znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka.

Jedna od opcija o kojoj se razgovara je i da se istovremeno stave obe oznake na proizvod – i "upotrebiti do" koja građanima kaže do kad je hrana sigurna za jelo - i "najbolje upotrebiti do" do kad zadržava optimalni kvalitet.

Ima i ideja da se potpuno ukine "najbolje upotrebiti do", da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su eksperimentalno zamenili tu oznaku s "najbolji kvalitet do" i "najbolje do, ali upotrebljivo nakon". Ako novi sistem za samo nekoliko postotaka smanji bacanje u EU, radiće se o stotinama hiljada tona spasene hrane.

Severne zemlje EU sklone su da pojednostave sistem, dok se Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalnog kvaliteta hrane. Ista podela postoji i u vezi sa predlogom da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput testenine, pirinča, kafe i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

(Espreso/Večernji list)