OPASNO UPOZORENJE NAUČNIKA: Spremite se dobro, prete nam godine BEZ LETA!

Supervulkani na Zemlji su uzrokovali globalna uništenja kroz istoriju, ali ovo nije ništa u poređenju sa eksplozijama koje nam tek slede, zaključak je naučnika nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja Kolorado.

Oni tvrde da bi buduće erupcije mogle gurnuti Zemlju u seriju "godina bez leta", uporedo sa posledicama klimatskih promena koje umanjuju mogućnost okeana da umanjuju te uticaje, piše Daily Mail.

Istraživači su napravili projekcije po vulkanskim aktivnostima, kao i njihovoj dosadašnjoj učestalosti, usmeravajući se na kataklizmičke erupcije, poput one u Indoneziji u aprilu 1815. godine. Otkrili su da će, ako se takva erupcija dogodi 2085., posledice biti još katastrofalnije i s većim globalnim padom temperature, objašnjavajući kako će najveću razliku napraviti promenjeno stane okeana.

- Okeani imaju veliku ulogu u ublažavanju, ali i u produžavanju površinskog hlađenja - rekao je dr Džon Fasulo, vođa tima naučnika.

Otkako postoji meteorološka dokumentacija, 1816. godina je bila najbizarnija od svih godina. Nazvana je još i godina bez leta, sa neobičnim vremenskim prilikama. Naime, dok su januar i februar bili donekle standardni, u martu je počelo opako zahlađivati. U aprilu i maju kiša nije prestala da pada. U junu i julu mraz je bio svakodnevan, a u Njujorku je pao oko metar snega. Evropu je pogodilo ogromno nevreme, a reke su se izlivale iz korita. Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi i cena hrane se udeseterostručila.

Svi su iščekivali leto koje nije došlo, već se nastavila zima, pa jesen, pa zima. Nije bilo objašnjenja za tu pojavu.

Tek 1920. je američki naučnik Vilijam Hamfriz postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen. On je otkrio kako je vulkan Tambora u martu 1815. eruptirao i u atmosferu poslao oblake vulkanskog pepela.

Veliki deo severne hemisfere bio je prekriven pokrivačem prašine i prljavštine, ali tek sredinom 1816. je postalo jasno da nešto nije u redu.

Dakle, zima je uništila useve, a glad koja je izbila nakon toga uzrokovala je društvene nerede, pobune, uništenja čitavih zajednica i povećala se stopa zločina.

Godina bez leta je i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u istoriji. Dok je hladnoća paralizovala severnu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na desetine hiljada ljudi. Znanstvenici danas kažu kako se upravo ovakvog scenarija trebamo pribojavati, ali i spremiti za njega povećavajući zalihe hrane i vode. (Espreso.co.rs/Express.hr)