VELIKA INICIJATIVA 220 INTELEKTUALACA: Donosi se deklaracija o zajedničkom jeziku Srba, Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca!

Grupa od 220 intelektualaca najavila je da će javnosti u četiri glavna grada bivših država SFRJ - Beogradu, Zagrebu, Podgorici i Sarajevu - biti predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku!

Kako piše Večernji list, u deklaraciji nema spominjanja srpsko-hrvatskog ili hrvatsko-srpskog jezika, ali spominju se srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski, kao četiri varijante zajedničkog standardnog jezika.

OK, znate da Espreso ima aplikaciju. Niste znali da je od danas još bolja!

- U sastavljanju teksta Deklaracije učestvovalo je više od 30 eksperata iz sve četiri države, nekoliko meseci. Inicijativa se pojavila krajem prošle godine, posle konferencije “Jezici i nacionalizmi” u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi, većinom Hrvata, došla na ideju da sastavi tekst koji će ljude podstaći na promenu jezičke politike u sve četiri zemlje. Posle je dorada teksta prepuštena profesionalnim lingvistima – objasnila je lingvista Snježana Kordić.

Cilj Deklaracije, kako kaže hrvatski pisac Josip Mlakić, je da se jezik ostavi struci, i da se zaštiti od političkih zloupotreba, kao što je to najčešće bio slučaj do sada.

- Krajnje je vreme da se jezik iz domena politike vrati njegovim “vlasnicima”. Deklaracija ne ostavlja prostor za bilo čiju dominaciju i paternalizam - ističe Mlakić.

Među potpisnicima je i ugledni hrvatski pisac Slobodan Šnajder, koji je romanom “Doba mjedi” osvojio pregršt nagrada.

– O pesnicima je Žan-Pol Sartr rekao da su to oni koji "odbijaju iskorišćavati jezik". On je hteo da kaže - iskorišćavati ga u neke jeziku strane svrhe. To važi i za ovu deklaraciju. Iza nas ne stoji nikakva politika, nikakva država, akademija, ova ili ona, akademska zajednica – ničeg sličnog tu nema što bi moglo poslužiti “pojačanju” pa i nametanju naših stavova. Deklaracija nije “ni u čije ime” i nema nikakvu institucionalnu podršku. Ona se naprosto zasniva na neposrednim, i ja držim, bistrim, ali i naučno zasnovanim stavovima. Možda bi se osnovni stav mogao ovako sažeti: Nemojmo mistificirati u pogledu razlika jednog, zajedničkog polivalentnog jezika, ali ih isto tako nemojmo nasilno brisati. Nema ničeg posebno politički eksplozivnog u tome kako taj jezik zvati. Lično mislim da je najbolje da Hrvati taj jezik zovu hrvatskim, a Srbi srpskim - kaže Šnajder.

Među potpisnicima ove Deklaracije su: Dubravka Ugrešić, Edo Popović, Daša Drndić, Slobodan Šnajder, Olja Savičević Ivančević, Damir Karakaš, Bora Ćosić, Vedrana Rudan, Roman Simić, Snježana Banović, Svetislav Basara, Dragan Velikić, Alida Bremer, Ermin Bravo, Branko Buden, Balša Brković, Ivan Čolović, Svetlana Slapšak, Filip David, Boris Dežulović, Rajko Grlić, Tatjana Gromača, Srećko Horvat, Željko Ivanković, Ante Tomić, Viktor Ivančić, Dejan Jović, Mirjana Karanović, Željko Komšić, Enver Kazaz, Snježana Kordić, Pero Kvesić, Aleksandar Hut Kono, Predrag Lucić, Nebojša Lujanović, Dragan Markovina, Josip Mlakić, Branislav Oblučar, Teofil Pančić, Vuk Perišić, Nikola Petković, Drago Pilsel, Boris Postnikov, Heni Erceg, Nenad Rizvanović, Mima Simić, Biljana Srbljanović, Faruk Šehić, Rade Šerbedžija, Lenka Udovički, Igor Štiks, Vladimir Arsenijević, Vladislav Bajac, Nikola Bajto, Asja Bakić, Ahmed Burić, Marinko Čulić, Ferida Duraković, Zdravko Grebo, Fadila Nura Haver, Oto Horvat, Saša Ilić, Ivan Ivanji, Ante Lešaja, Mirjana Miočinović, Boris Pavelić, Borka Pavičević, Ana Pejović, Vuk Perišić, Vesna Teršelič, Srđan V. Tešin, Nenad Veličković, Zdravko Zima, Jasmila Žbanić, Jasna Šamić, Elma Tataragić, Srđan Srdić, Tijana Spasić, Adis Šušnjar, Vuk Uskoković, Borka Rudić, Nela Pamuković...

(Espreso.co.rs)