HRVAT, CRNOGORKA, SRBIN I ALBANKA PROTIV PREDRASUDA: Mladima iz regiona postavili smo ista pitanja o suživotu

DokuFest, koji je organizovan početkom ovog meseca u Prizrenu, okupio je veliki broj mladih ljudi iz celog regiona.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) tim povodom sakupila je ekipu iz regiona, koji su se zajedno družili nekoliko dana u ovom gradu.

Na svakodnevne aktivnosti, upoznavanje grada Prizrena i gledanje dokumentarnih filmova raznih autora, ruku pod ruku išli su Srbi, Hrvati, Crnogorci, Bosanci i Albanci.

Upravo smo svim mladima iz regiona postavili slična pitanja - kako im se dopada grad Prizren, šta za njih znači upoznavanje mladih ljudi iz regiona, i koja je njihova poruka svim mladim ljudima bez obzira na veru i nacionalnost.

Njihovi odgovori, ponegde slični, gađaju u srž naših problema. Ovi ljudi, koji se danima nisu razdvajali, svesni su samo jednoga - da nema potrebe za netrpeljivostima koje su ratovi stvorili među nama. Uostalom, njihove odgovore pročitajte i sami:

Ante Pereza, Hrvatska

Kakvi su tvoji utisci sa DokuFesta?

Atmosfera u gradu za vrijeme festivala je nevjerojatna. Grad je prepun ljudi sa svih strana svijeta koje okupljaju sjajni filmovi, noćni život i ljepote Prizrena. Mnoštvo pozornica postavljenih kroz grad gledaocu će omogućiti jednu novu razinu uživanja u filmovima, a tu je i mnoštvo drugih programskih aktivnosti - paneli, radionice i slično.

Zbog čega su programi razmene mladih u regionu važni?

Upoznavanje novih ljudi je najbolji način borbe protiv netolerancije i predrasuda koje su uveliko prisutne u svim državama regije. Kroz razmjene i slične događaje, okupljena grupa mladih zajedno prolazi kroz jedno iskustvo u kojemu su vjera i nacionalnost tek sporedna stvar. Osobno sam kroz razmjene mladih upoznao mnoštvo ljudi, od kojih su mi neki danas posebno dragi prijatelji.

Kakvi su bili tvoji utisci nakon prvog odlaska na Kosovo?

Kosovo, odnosno Prizren sam prvi put posjetio 2017. godine kad sam također bio učesnik razmjene Inicijative mladih za ljudska prava u sklopu Dokufesta. To je bio moj prvi posjet Kosovu te zaista nisam znao što očekivati. Do neke mjere mi nije bilo svejedno zbog predrasuda koji vladaju o Kosovu kao opasnom i nesigurnom području ali oni su pali u vodu u trenutku dolaska u Prizren. Raširenih ruku dočekao nas je otvoren i prijateljski grad u kojemu nitko od nas nije imao nikakve neugodnosti, bez obzira na jezik i sve druge različitosti. Zahvaljujući Dokufestu, Prizren je postao grad kojemu ću se uvijek rado vraćati.

Da li se realna situacija razlikuje od onoga što vidimo u medijima?

Da sam slušao medije teško da bi ikada posjetio Prizren, ali ni Beograd, Banja Luku, Prijedor i mnoge druge gradove u kojima bi sudeći po medijima, za mene kao Hrvata trebalo biti ''opasno''. Moj put u Prizren je bio ispraćen raznim medijskim naslovima o problemima na sjeveru Kosova, prijatelji su me pitali kakva je situacija dolje te je li sigurno, naravno da je bilo. Mediji, već gotovo po pravilu, sve incidente pretvaraju u bombastične naslove s ciljem privlačenja ''klikova'' dok mi je teško nabrojati nekoliko slučajeva da su me u medijima dočekale pozitivne vijesti iz naše regije. Zato budite svoj ''medij'', odite, vidite i sami stvorite svoju predodžbu.

Milica Striković, Crna Gora

Kakvi su tvoji utisci sa DokuFesta?

-sa Dokufesta nosim prelijepe uspomene. Kako zbog samog festivala tako i zbog svega onog sto se desavalo oko njega. Tako da mogu sa sigurnošću da kazem da ću opet doći u Prizren gdje sam se osjećala i više nego dobrodošlom.

Zbog čega su programi razmene mladih u regionu važni?

- Veoma mi je bilo tužno kad sam postala svjesna da sam bila na drugom kontinentu a nisam bila u nekim dravama sa kojima se moja graniči. Tužno je što sam prošle godine prvi put upoznala nekog ko je iz Hrvatske i sa Kosova. A programi razmjene mladih ne samo da nam omogućavaju da upoznajemo vršnjake iz regiona već nam krate put ka razbijanju predrasuda koje su stvorila ratna dešavanja.

Kakvi su bili tvoji utisci nakon prvog odlaska na Kosovo?

- Kosovo je zemlja u kojoj sam rođena i koju nisam posjetila nijednom nakon odlaska iz nje '99. Prelazak granice i ulazak na teritoriju Kosova je za mene bio veliki korak. Godinama se u mojoj zemlji gradio zid besmislenih predrasuda o Albancima i njihovom načinu zivota. Stariji ljudi su sa mnom najnormalnije komunicirali na srpskom jeziku zbog čega sam se još više osjetila dobrodošlom u tom gradu.

Da li se realna situacija razlikuje od onoga što vidimo u medijima?

- Veoma. Kada sam, par dana pred polazak, saopstila okolini da idem na Kosovo svi su me gledali kao ludu i protivili se tome. Davali mi savjete kako smijem a kako ne da se ponasam na Kosovu, svi su se brinuli i plasili za mene kao da idem na neko ratiste. U medijima se predstavlja da je rat na pomolu, da je situacija previse naostrena a ja sam se na Kosovu osjecala kao kod kuce. Kosovo, kao i same Albance gledamo kao previse konzervativnu sredinu i ljude a za nedelju dana, koliko sam tamo provela, nisam stekla takav utisak.

David Jakovljević, Srbija

Nosim divne utiske s DokuFesta.

Programi razmene su najbolji način da se mladi ljudi iz regiona upoznaju i ostvare odnose koji će ih u budućnosti navesti da putuju češće u susedne republike.

Ovaj boravak u Prizrenu je za mene bio drugi odlazak na Kosovo, pošto sam već jednom bio u Prištini. I želim da se vratim opet.

Mediji, kako u Srbiji, tako i na Kosovu, lažu. Potpirivačka politika je zastupljena na obe strane i većinskom delu stanovništva je to jedini izvor informisanja. Stoga tenzije rastu. Bitno je napomenuti da medijima upravljaju vlade, a vladama Amerika i Evropa. Siromaštvo i mali uticaj u pitanjima svetske politike nisu dovoljno dobar izgovor za nehumanost i glupost. Treba videti dalje od onoga što propagiraju televizija i dnevna štampa. Po mogućstvu, otići na lice mesta, komunicirati s ljudima, videti svojim očima. Ili ćutati.

Trina Binaku, Kosovo

Regionalne razmene su od ogromnog značaja za mlade jer stvaraju potpuno nove konekcije među ljudima i kreiraju društva koja su spremna da komuniciraju i sarađuju bez obzira na ratnu prošlost. Ovakve razmene omogućavaju mladima da upoznaju jedni druge, različite culture, da razmene ideja i mišljenja i na taj način razbiju predrasude i stereotipe koji su nastali kao posledica potpune izolacije dugi niz godina. Programi razmene su tu da bi naša društva postala otvorenija, tolerantnija i kako bi mladi ljudi bili upoznati i obrazovani o tome da razlike ne treba da nas udaljavaju.

Uloga medija u procesu pomirenja

Mediji su oduvek imali veliki značaj i u pomirenju ali i u propagandi, što je potpuno vidljivo bilo tokom devedesetih godina prošlog veka, kada je nedostatak nezavisnih i objektivnih medija, doveo do toga da građani u svojim glavama imaju potpuno izvrnutu sliku od one koja je realna i koju novinari mogu videti na terenu. Srpski i kosovski mediji, naravno, treba da izveštavaju o situaciji na terenu i realnoj situaciji, ali nam je neophodno mnogo više pozitivnih primera, kojih svakako ima, kako bismo prikazali široj javnosti da saradnja i razmena ideja između dva društva postoji

Da li mediji doprinose boljim odnosima Kosova i Srbije ili ne?

Mnogo je medija koji isključivo koče process pomirenja Srbije i Kosova. To je prvenstveno slulaj sa medijima koji su pod očiglednom kontrolom Vlada u obe države. Verujem da mediji moraju biti aktivniji u predstavljanju dobrih, pozitivnih i značajnih priča, umesto što samo prenose izjave vladajućih struktura i fokusiraju se na dnevno politička prepucavanja.

Bonus video: