SRBIJA UOPŠTE NE KAŽNJAVA ORGANIZATORE PROSJAČENJA DECE! Pašalić nam je skrenuo pažnju na MNOGO BITNU TEMU

Organizatori prosjačenja dece u Srbiji u poslednjih godinu i po dana uopšte nisu procesuirani, a na centralnim ulicama svih većih gradova svakodnevno "radi" više stotina dece.

Pojedinačni slučajeve "prosjačenja" su se međutim našli pred prekršajnim sudovima, ali je procesuirano svega 1.135 za godinu i po dana, a svega šest slučajeva za takozvano prosjačenje u grupi, ukazao je Zaštitinik građana Zoran Pašalić u izjavi za Tanjug.

Napominjući da je reč o veoma malom broju slučajeva u odnosu na realnost, Pašalić je naglasio da među procesuiranim osobama ima i maloletnika, a za decu do 16 godina odgovaraju roditelji.

Najviše prosjačenja je u velikim gradovima, i tačno se zna u kojim terminima i intervalima u godini i na kojim lokacijama se ono radi, rekao je Pašalić,uz opasku da su to mesta na kojima se kreće najveći broj građana.

On smatra da je za rešenje ovog problema, a radi zaštite interesa dece, neophodna bolja saradnja između nadležnih institucija i ističe da je za Kancelariju Zaštitinika građana prioritet zaštita prava dece i same dece.

Zbog toga je kako je naveo, Kancelarija Zaštitnika građana uputila preporuku da Ministarstvu za rad i socijalna pitanja da se stavi van snage uputstvo iz 2018. godine, kojim je centrima za socijalni sugerisano da deca koja rade na ulici i bave se prosjačenjem, treba da u sudskom postupku budu oduzeta od roditelja, odnosno da se upute u domove ili u hraniteljske porodice.

"Mislimo da ovo nije bilo najbolje rešenje jer tu se ne štite interesi deteta. Prosjačenje nije samo prekršaj i često deca koja se bave prosjačenjem potiču iz ekstremno siromašnih porodica zbog čega treba svaki slučaj individualizovati", izričit je Pašalić.

On je dodao da svaki slučaj treba posmatrati pojedinačno i videti da li je u pitanju ekstremno siromašna porodica koja nema drugi izlaz sem da se bavi prosjačenjem ili da se deca bave prosjačenjem, ili je u pitanju nešto drugo.

"To drugo, mogu slobodno da nazovem "organizovanim kriminalom. Ne bih ulazio u kvalifikacije da li je u pitanju prekršaj, krivično delo trgovina ljudima ili nešto treće. Suština je u tome da su interesi deteta na prvom mestu", naglasio je Zaštitinik građana.

Za veliki broj "dece ulice" Zaštitnik građana je od Ministarstva za rad dobio objašnjenje da nemaju dobru saradnju sa policijom i sa komunalnom milicijom po ovom pitanju.

"Ako postoji problem u toj saradnji, mi ćemo tražiti da se ona poboljša. Tražimo da se svaki slučaj deteta koje se bavi prosjačenjem, posmatra individualno", rekao je Pašalić.

Napominjući da je povrat u prosjačenju (ponavljanje istog prekršaja od istih lica) izuzetno čest, on smatra da bi se povrat sprečio upravo tako što bi se svaki od ovih slučajeva posmatrao pojedinačno pa bi se mogli utvrditi uzroci zašto se ta deca nalaze na ulici i zašto se bave radom na ulici.

Kada su u pitanju centri za socijalni rad, čije postupanje često kritikuje njegova Kancelarija, Zaštitnik građana je naveo da su oni za svoje propuste u radu mahom isticali manjak zaposlenih i loše uslove rada.

"Ne mislimo da je samo to uzrok, ali smatramo da prema broju slučajeva ili prema takvoj sredini gde je izražen veći broj slučajeva, Ministarstvo za rad treba da omogući veći broj zaposlenih, kako bi uopšte mogli da izađu na kraj sa ljudima kojima treba socijalna pomoć", naveo je Pašalić.

Prema podacima Ministarstva za rad, koji su dostavljeni Zaštitniku građana, na osnovu periodičnih izveštaja centara za socijalni rad, u Srbiji je u proteklom periodu obezbeđena zaštita za ukupno 96-oro "dece ulice".

Dvadesetoro njih je smešteno u hraniteljsku porodicu, 44 dece u domove za decu bez roditeljskog staranja ili prihvatnu stanicu, a 28 dece je oduzeto od roditelja i pokrenuti su sudski postupci za lišenje roditeljskog prava njihovih roditelja.

Takođe, za četvoro dece se planira izmeštanje iz porodice, jer intervencije u osposobljavanju roditelja za adekvatno vrše roditeljskog prava nisu imale pozitivan ishod.

Sa 82 porodice i 11 maloletnika se planira i radi na uspostavljanju roditeljske kompetencije, kako bi deca ostala u svom porodičnom okruženju, a 67 porodica se nalaze na praćenju organa starateljstva pri centrima za socijalni rad.

Pašalić kaže da se uz to, insistira na adekvatnoj zaštiti "dece ulice" i skreće pažnju da je potrebno efikasnije procesuiranje onih koji organizuju rad te dece na ulici i njihovo drastičnije kažnjavanje", jer, kako je podsetio, "za godinu i po dana nijedna prijava nije podneta protiv organizatora".

Zakon o javnom redu i miru, predviđa novčanu kaznu za individualno prosjačenje od 5.000 do 10.000 dinara ili kaznu zatvora do 30 dana, a ako je reč o krivičnom delu koje je izvršeno u grupi od tri ili više lica, zaprečena je kazna od 10.000 do 30.000 dinara ili kazna zatvora do 30 dana.

Bonus video:

(Espreso.co.rs / Agencije)