EMIR KUSTURICA POSLAO JE NA VIDOVDAN VAŽNU PORUKU SRBIMA! Njegove reči odzvanjaju KOSOVOM i ljute Albance

Kosovski mit ostaje da živi i da nas grupiše oko najvažnijeg pojma u životu svih nas, a to je bila i ostala sloboda – kao jedinstven zaplet u svijetu, poručio je sa Vidovdanske svečanosti u Andrićgradu proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica.

On je istakao da je nedavno bio u prilici da nešto govori i nije znao kako da počne tekst, pa je nabrajajući sve što bi moglo na početku da se ispiše došao do kraja priče koju nije ni započeo. „Svi mi kažu baš si dobro govorio. Zato mi je palo na pamet da danas počnem od kraja. Nisam stigao ni da domislim ovo, ne samo zbog toga što život i drama nisu istog kova, izuzev u rijaliti šouu gdje se ljudska egzistencija najčešće koristi da ljudi zamrze sami sebe i da im onaj koji želi da izvede takav dokaz potvrdi ko je kome gazda“, rekao je Kusturica u obraćanju u Andrićgradu na obilježavanju Vidovdana.

Kusturica kaže da je prirodno odustajati od ideje da se počne od kraja, ne samo zbog toga što on ne voli tužne završetke, a motiva koji se naziru i koji danas stvaraju teška osjećanja ima na pretek. „Najgore u tome bi bilo što bi se tako preskočila centralna tema našeg vidovdanskog sretenja, zaplet koji u našoj viševjekovnoj drami igra glavnu ulogu i kreira sudbinu našeg naroda. Teško da možemo pronaći narod u kome se riječi sloboda i zaplet poistovjećuju. Još teže bi bilo pronaći narod u čijoj drami zaplet nikada nije ni prestao i gdje je i početak i, ne daj Bože, kraj moguće otkriti u zapletu, dakle u sredini. Kada sudbinu jednog naroda obilježi sloboda ona postaje početak i sredina, pa je tu kraj igre najmanje važan i kraj je zaplet, samo ne sredina“, naglasio je Kusturica.

On je istakao da, zbog toga, kreće iz sredine, odnosno iz zatvorenog kruga i srpskog naroda opijenog slobodom koja ga je koštala više nego sve susjede zajedno.

„I ne samo da smo slobodu vidjeli drugačije od svih u našem okruženju, nego smo, ne pitajući za cijenu, u oba svjetska rata pobjeđivali sa saveznicima, gubili bitke u miru, ipak ne gubeći do kraja slobodu, zamrzavali svoju državnost. Tema našeg poimanja slobode počinje u srednjem vijeku kada su stvarana carstva slobode čije su se granice vezivale od Soluna do Trogira, a kada je sila satjerala slobodu u manastire poslije Kosovske bitke naši preci su je čuvali zamrznutu u snovima i pjesmama. Kada je ponovo kucnuo čas sloboda je osvojena, a upravo ju je vidovdanski zavjet očuvao i vratio neokrnjenu i čistu u naše živote“, rekao je Kusturica.

On je naglasio da je savremena socijalna arena u kojoj živi srpski narod zatrla gotovo sve tragove stvarnosti u kojoj su televizijski kanali i novine izveli dokaz da je pozitivna istina dosadna i nepotrebna i gdje postoje suprotstavljene teorije i vrlo često stručna lica se tuku oko vidovdanske teme.

„Jedni poništavaju mitove jer mit je, vele, oduvijek sveta priča i teško ćeš naći dokumente. Ima istoričara u Beogradu koji traže dokumente za mit, što nikada nije postojalo u istoriji bilo kojeg naroda jer mit je sveta priča, a ne nešto što se bazira na dokumentu. I ovi drugi naši prirodno brane vlastiti indentitet i ne vjeruju da će nam mjesto u istoriji ostati izbrisano ako ne povežemo sve na šta nas kosovski zavjet upućuje“, rekao je Kusturica.

On je dodao da, kada suprotstavljeni govore o Vidovdanu, koju god riječ da izgovore, i jedni i drugi pričaju o slobodi.

„Zato, u vremenu kada je na Zapadu ubijen Bog i kada ajfone držimo uperene prema sebi, kretanje više nije određeno prema svetom trojstvu nego prema nama samima. Čitava civilizacija, razvijajući individualizam, ušla je u slijepu ulicu. Tako i našoj slici svijeta nedostaje čitav komad protiv kojeg se bore lučonoše progresa iako znaju da bez mitologije ni Holivuda ne bi bilo, a kamoli jednog malog časnog naroda. Kada suprotstavljene strane krenu jedna na drugu, one ne prestaju da pričaju o onome što je izboreno davno, a to je sloboda“, poručio je Kusturica.

On je naglasio da je teško izbjeći zaplet koji u rasporedu događanja čini najvažniji dio naše viševjekovne patnje, ne samo u dramama nego i u ljudskom životu i istoriji.

„U tome ne bi bilo ništa novo da nisam stigao do istine da to nije bilo slučajno jer istorija našeg naroda i njegovo pamćenje nije se razvijalo poštujući antički razvoj događaja. Zaplet nije prestajao da bude onaj koji u slučaju našeg naroda postaje naša glavna priča. Mi živimo u trajnom zapletu uposleni odgonetanjem pojma, a živeći tako shvatamo našu budućnost i u nju virimo i znamo da ne leži u raspletu, niti tu ima kraja. Zato je moja ideja da danas počnem od kraja za mene ohrabrujuća i donekle uznemirujuća pošto se tu nije pojavila direktna veza sa našom istorijom“, istakao je Kusturica.

On je naglasio da je srpski narod uvijek na početku, šta god da uradi.

„To ne bi bilo uznemirujuće da u našoj istoriji nije bilo slučajeva u kojima smo popuštali, pa je čak i Vidovdan nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca skinut sa dnevnog reda kao državna slava“, kaže Kusturica koji je idejni tvorac Andrićgrada.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)