SRBI SE UZJOGUNILI ZBOG NAVODNIH LAŽNIH POPISIVAČA, A OVO JE PRAVA ISTINA: Evo kako da ih prepoznate NA KECA

Popis stanovništva koji je počeo 1. oktobra, iako se sprovodio pre 11 godina, mnogi su ga ovoga puta prihvatili sa nekom dozom rezerve. Već od prvog dana pojavile su se brojne nedoumice građana. Tako se jedan Beograđanin požalio na obaveštenje koje je zatekao na vratima svog stana, dok je njegova sugrađanka bila izuzetno zadovoljna brzinom obavljenog popisa.

Tim povodom se oglasio i Republički zavod za statistiku (RZS). U saopštenju iz RSZ kažu da nema saznanja od MUP-a, sa kojim blisko sarađuje u akciji od nacionalnog značaja kao što je Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022, da je bilo prijava ovog tipa od građana.

Problem je nastao nakon priče o pojavi lažnih popisivača koji su u nekoliko slučajeva navodno pokušali da prevare građane i pokušaju da uđu u njihove stanove, dok su kod jednog bili uspešni.

Tim povodom se na društvenoj mreži Tviter oglasio pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Petar Korović, koji je zbog navedenih slučajeva iz njegove neposredne blizine odlučio da upozna javnost na šta treba da obrate pažnju kada se popisivač pojavi na njihovim vratima.

Kao prvu stvar na koju treba obratiti pažnju naveo je upravo legitimaciju.

- Legitimacija popisivača obavezno mora imati službeni pečat sa grbom republike Srbije i to jasno otisnutog mastilom plave boje. Sve van plave boje jeste kopija ili falsifikat isprave popisivača - objasnio je.

Pored toga, legitimacija popisivača sadrži ID popisivača, odnosno identifikacioni broj. Kako je naveo, poželjno je da broj zapamtimo ili zabeležimo nakon što nam popisivač pokaže legitimaciju, jer se u praksi dešavalo da je popisivač nabavio/prepisao broj legitimacije drugog.

Legitimacija popisivač sadrži grad/opštinu (teritoriju) na kojoj vrši popis, ali i broj lične karte.

- Poželjno je da zapišete broj ukoliko sumnjate da je legitimacija lažna ili pribavljena na protivpravan način - preporučuje Korović.

Dužnosti popisivača

Popisivač je dužan da se predstavi punim imenom i prezimenom i da pokaže legitimaciju, koja mora biti vidno okačena i jasno pokazana i mora se dati vreme licu koje se popisuje da izvrši uvid u istu - navodi on.

Popisivač će koristi laptop jer je ovaj popis predviđen da se obavlja digitalno, a dužan je da pokaže šta je sve uneo u laptop, tj u digitalni obrazac koji se nalazi u njegovom laptopu i ne sme da odbije da isti pokaže.

Kako objašnjava, popisivač nema prava da popisuje stvari po kući/stanu ili bilo kojoj drugoj prostoriji, kao ni da obilazi prostorije objekta u koji je dobrovoljno primljen radi vršenja popisa.

Pretnje nisu dozvoljene

- Popisivač nema prava da preti novčanim kažnjavanjem ukoliko popisano lice odbija da odgovori na neka pitanja, kao ni da koristi pretnju, prinudu ili prevaru kako bi iznudio odgovor na pitanja - kaže Korović.

Na pitanja koja se tiču kvadrature (površine) stana/kuće, mesta zaposlenja, mesečnih primanja, osnov po kome se koristi stan, godinu izgradnje stana/kuće i razloga zbog kojih je član porodice odsutan, građani nisu dužni da daju odgovor.

Vlasnici domaćinstava, odnosno poljoprivrednici ne moraju da odgovore na pitanja koja se tiču broja stoke, živine i pčelinjaka koja imaju.

- Svi navedeni podaci ne predstavljaju popis stanovništva nego spadaju u domen popisa imovine. Imovina može biti popisana samo u izvršnom odnosno sudskom postupku na osnovu izvršne isprave ili sudske odluke - navodi u svom tvitu Korović.

Kako dalje objašnjava, popisano lice nije dužno da zna kvadraturu stana niti je dužno da da bilo koji drugi podatak koji se tiče njegove lične zarade, broja primanja, primljenih dodataka i sličnog. Takvi podaci se prikupljaju u posebne svrhe i dostupni su svim državnim organima.

On dalje navodi da popisano lice ne može da bude kažnjeno zato što ne zna neke podatke jer su ti podaci dostupni državnim organima preko raznih uprava i ministarstava koji raspolažu tim podacima, te ti podaci nisu nikakva tajna već su dostupni i nalaze se u datotekama državnih organa.

- Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predviđa da državni organi imaju pravo i obavezu međusobne saradnje i razmenjivanja podataka samo u zakonom dozvoljenu svrhu uz punu primenu mera zaštite istih - zaključuje pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Petar Korović.

Međutim, iz RGZ ističu i da Petar Korović, pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku nema lični nalog na Tviteru, niti na bilo kojoj drugoj društvenoj mreži.

"Tviter nalog @tviter_advokat (koji je navedeni izvor ovih sadržaja) je privatni nalog građanina, koji je potpuno samoinicijativno objavio sopstvene instrukcije građanima.Delovi teksta u kojima se navodno citira Petar Korović netačni su i proizvoljni", poručeno je iz RZS.

(Espreso)