OVIH 10 STVARI MORATE DA ZNATE O POPISU STANOVNIŠTVA: Dobro obratite pažnju da vas posle NE ZABOLI GLAVA

Posle dva odlaganja zbog pandemije korone, prekosutra će konačno startovati popis u Srbiji, nakon kojeg ćemo dobiti precizne podatke o brju stanovnika, ali i kompletnoj demografskoj slici naše zemlje.

Prvi nezvanični rezultati trebalo bi da budu objavljeni već 30. novembra, dok se konačni očekuju od aprila 2023. do maja 2024. Po popisu iz 2011. godine Srbija je imala 7.186.862 stanovnika, od kojih 3.499.176 muškog, a 3.687.686 ženskog pola, uz prosečnu starost od 42 godine. Predstojeći popis izazvao je veliku pažnju u javnosti, a ovo su deset stvari koje definitivno morate da znate o njemu.

Kada počinje i koliko traje?

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji trajaće tačno mesec dana. Počeće u subotu 1. oktobra, tačno u 8 časova ujutru, a 15.000 popisivača trebalo bi svoj posao da završe do poslednjeg oktobarskog dana.

Popis će se sprovoditi svakodnevno, dakle i subotom i nedeljom, a svaki popisivač, u dogovoru sa nadležnim instruktorom, imaće plan kretanja po terenu i plan pauza tokom dana.

Kako prepoznati popisivača?

Jedino što će u sadašnjem popisu biti isto kao u prethodnim je što će popisivači i dalje ići od vrata do vrata, od porodice do porodice. Dakle, još ne postoji opcija elektronskog popisa. Popisivači će imati službene legitimacije koje će morati obavezno da pokažu građanima pre ulaska u njihovo domaćinstvo.

- Na prednjoj strani legitimacije nalazi se logo RZS, ime i prezime popisivača, njegova fotografija i broj lične karte. Na zadnjoj strani nalazi se ovlašćenje za rad - objasnili su iz RZS.

Kako se unose podaci?

Aktuelni popis imaće veliku razliku u odnosu na sve prethodne. Naime, ranije su podaci prikupljani na papirima, pa zatim ručno unošeni u baze podataka, a sada će sve ići elektronski.

Svaki od 15.000 popisivača imaće laptop sa svim neophodnim programima pomoću kojih će unositi podatke o stanovništvu i domaćinstvima, a zatim će oni mnogo lakše moći da se obrađuju.

Koliko traje po stanu?

Prema rečima nadležnih, očekuje se da razgovor sa popisivačem u proseku traje oko pola sata. Popisivač u jednom domaćinstvu popunjava upitnik za zgradu i stan, upitnik za domaćinstvo i po jedan upitnik za svakog člana domaćinstva. Broj pitanja nije jednak za sva lica, s obzirom na to da se, na primer, za decu ne popunjava veliki broj pitanja, recimo, u vezi sa bračnim statusom, fertilitetom i ekonomskom aktivnošću.

- Procena je da za popisivanje prosečnog domaćinstva ne treba više od 20-30 minuta - kažu iz RZS.

Koliko ima ukupno pitanja?

Na popisu ima tačno 69 pitanja na koje građani treba da daju odgovore, a podeljena su u dve velike celine. Prva se odnosi na svako lice koje živi u domaćinstvu (ime i prezime, datum rođenja, mesto rođenja, bračni status, državljanstvo, broj dece, posao, pohađanje škole, radno mesto...). Druga je vezana za domaćinstvo i stan (adresa, vrsta zgrade/kuće, broj soba, svojina, godina izgradnje, broj lica u stanu...), a postoje i pitanja vezana za odsutne i privremeno prisutne članove domaćinstva.

Da li na sva morate da odgovorite?

Od 69 pitanja građani moraju da odgovore na 66. Međutim, imaju Ustavom zagarantovano pravo da ako ne žele ne moraju da se izjasne o tri pitanja.

- To su pitanja o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti i o maternjem jeziku - rekao je Petar Korović, pomoćnik direktora Republikog zavoda za statistiku.

Šta ako niste kod kuće?

Podaci se prikupljaju od svakog odraslog lica pojedinačno, a ako to nije moguće, popisivač odgovore prikuplja od člana domaćinstva koji je najbolje upoznat sa podacima. Za decu mlađu od 15 godina odgovori se prikupljaju od roditelja, usvojitelja, staratelja ili hranitelja. Ako popisivač nikoga ne zatekne kod kuće, doći će u drugom terminu, a ako i tada kod kuće nema nikoga, ostaviće obaveštenje i informaciju da građani pozovu info-centar. Kako je zamišljeno, tada imate mogućnost da se direktno sa popisivačem dogovorite oko termina koji bi odgovarao obema stranama.

Šta ako date pogrešan podatak?

Zakonska obaveza svakog građanina Srbije koji bude učestvovao u popisu stanovništva je da odgovori tačno popisivaču na sva pitanja.

- Davanje nepotpunih i netačnih podataka, za sobom povlači prekršajnu odgovornost i novčanu kaznu od 20.000 do 50.000 dinara - kažu u RZS.

Šta ako neću da učestvujem?

Prema Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova, državljani Srbije sa prebivalištem, odnosno boravištem u Srbiji, i stalno nastanjeni stranci, u obavezi su da učestvuju u popisu i da na sva pitanja daju tačne i potpune odgovore. Svako odbijanje da se učestvuje u popisu povlači prekršajnu odgovornost i novčanu kaznu, od 20.000 do 50.000 dinara.

Da li su nam podaci bezbedni?

Kako je istakao Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, zakonom je definisano da se podaci na popisu isključivo uzimaju u statističke svrhe, da se ne mogu koristiti u bilo kakve druge svrhe, da se nameću neke obaveze bilo kom građaninu ili oduzimaju neka prava, kao i da se neće prenositi od strane RZS.

Ponovo bez Kosmeta

Nijedan od popisa u 21. veku nije obuhvatao teritoriju Kosova i Metohije, pa neće ni ovaj. Ipak, za razliku od onog sprovedenog 2011. Albanci iz Preseva, Medveđe i Bujanovca ovaj popis neće bojkotovati.

Prištinske vlasti su održale popis 2011. godine, ali on nije ni sproveden u opštinama Severna Kosovska Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok, dok su ga Srbi južno od Ibra uglavnom bojkotovali.

Prvi popis još davne 1834. godine

Popis u Srbiji se može pratiti od 1834. godine. Od tog popisa do Prvog svetskog rata popisi su rađeni skoro na svakih pet godina. Između dva svetska rata izvršena su dva popisa jugoslovenskog stanovništva, 1921. i 1931. godine, a popis koji je bio isplaniran za 1941. godinu nije rađen jer je izbio Drugi svetski rat. Posle rata, 1948. godine, izvršen je "skraćeni" popis, a 1953. kompletan posleratni popis.

Od 1961. godine, prema preporukama UN, uspostavljena je desetogodišnja periodika popisa stanovništva, tako da su ona rađena 1971, 1981, 1991. godine. Popis iz 2001. odložen je za mart 2002. Na teritoriji AP Kosova i Metohije on nije sproveden jer za to nisu postojali uslovi.

(Espreso/Blic)