OBRATITE PAŽNJU! Ovo su simptomi toplotnog udara i ZDRAVI LJUDI padaju ko pokošeni!

Visoke temperature već su u punom zamahu. Važno je biti spreman i upoznati se s najvažnijim stvarima za zaštitu od vrućine i svih posledica koje toplotni talas može da ostavi, a posebno od toplinskog udara.

Što je toplotni udar?

Toplotni udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma usled dugotrajnog i prekomernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Registruje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplotnih udara - klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara

Crvena i vruća koža

Glavobolja

Smušenost

Grčevi u mišićima

Mučnina

Malaksalost

Razdražljivost

Ubrzani puls (rad srca)

Ubrzano disanje

Nesvestica

Telesna temperatura iznad 40 °C

Ko je u najvećem riziku?

Hronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Osobe starije od 65 godina. Deca. Radnici na otvorenom, sportisti...

Što se događa u ljudskom telu prilikom velikih vrućina?

Krvni sudovi se šire (vazodilatacija), zbog čega se pritisak snižava. Promena krvnog pritiska može uzrokovati slabost i nesvesticu.

Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća, što može uzrokovati trombozu. Hlađenjem tela, odnosno znojenjem, iz tela se gube tečnost i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplotne grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom). UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku.

Kako se ponašati za vreme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za letnih meseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je preduzeti adekvatne mere, i to:

Izbegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati, ovo naročito važi za osobe u povećanom riziku od toplotnog udara. Izbegavajte izlazak u najtoplijem delu dana. Pijte dovoljno tečnosti, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tečnost, a ne tek kad se pojavi osećaj žeđi.

Nosite laganu i široku odeću svetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na šešire ili kape) i sunčane naočale. Jedite više manjih obroka bogatih svežim povrćem i voćem. Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge. Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tečnosti, jednu i po čašu svakih 30 minuta.

Takođe, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32 °C danju i 24 °C noću. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu.

Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka. Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7 °C od vanjske. Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospešila cirkulacija svežeg zraka. Birajte najhladniju prostoriju za boravak.

Ostale preporuke

Izbegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslepodne nakon 17 sati. Potražite hlad. Ne ostavljajte decu ni životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.

Decu je posebno potrebno zaštititi, za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Ako vozite, izbegavajte putovanja u najtoplijem delu dana.

Na što treba paziti hronični bolesnici?

Redovito uzimajte propisanu terapiju. Lekove držite na temperaturi nižoj od 25 °C ili u zamrzivaču (pročitajte uputstva o skladištenju leka u uputi o leku). Tražite savet lekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje pritiska.

Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i naveče, odnosno onda kada su temperature niže, a tokom dana boravite u klimatizovanim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 °C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i napolju ne bi smela biti veća od 7 °C.

(Espreso)