"ZAPADNE POLITIČARE VEĆ GODINAMA ZBUNJUJE ŠTA ZAPRAVO POKREĆE PUTINA": Bivši američki ministar o rastućim TENZIJAMA

Bivši američki ministar odbrane i CIA Robert Gejts rekao da Evropa i SAD nervozno iščekuju šta će Vladimir Putin učiniti povodom Ukrajine.

"Zapadne političare već godinama zbunjuje šta zapravo pokreće Putina. Nakon ruske aneksije Krima 2014, tadašnji američki državni sekretar Džon Keri požalio se: 'U 21. veku se jednostavno ne ponašaš kao da je 19. vek i ne okupiraš deo neke druge zemlje", podsetio je Gejts.

Drugi su Putinovu agresivnu politiku nazvali "neobjašnjivom" i kazali da će sigurno dovesti do nereda.

"Ipak, evo nas na početku 2022. i čekamo da Putin odluči. Verujem da su njegovi postupci, koliko god bili žalosni, ipak razumljivi. Gotovo sve što Putin radi kod kuće i u inostranstvu, ima korene u raspadu Sovjetskog Saveza 1991, koji je za njega označio kolaps četiri veka starog Ruskog carstva i pozicije Rusije kao velike sile. Što se unutrašnje politike tiče, sovjetski kolaps i naknadno razdoblje 'reforme' doveli su do haosa, bezakonja, siromaštva i dramatičnog slabljenja središnje vlasti od strane oligarha i regionalnih vlasti", kazao je on.

Jednostavni ciljevi

Otkako je 1999. postao predsednik, Putinovi su ciljevi bili jednostavni: vratiti i proširiti autoritet središnje vlade (da ne spominjemo jačanje njegove lične dominacije i bogatstva) i vratiti Rusiju njenoj istorijskoj ulozi velike sile.

Obnova uloge Rusije kao velike sile započela je povratkom na njenu istorijsku politiku stvaranja tampon zone od podređenih država na periferiji - tzv. bliskom inostranstvu.

Putinovo prihvatanje ove strategije osiguranja bliskog inostranstva vidljivo je u njegovim akcijama u Belorusiji, Moldaviji, Gruziji, armensko-azerbejdžanskom sukobu 2020, Kazahstanu i, najdramatičnije, Ukrajini.

Putin nema želju ponovno da stvoriti Sovjetski Savez — ne želi biti odgovoran za probleme bivših sovjetskih republika.

"Ono što Putin želi je podaništvo i da se te sada nezvisne države priklone Moskvi s kojom će činiti savez protiv Zapada i demokratije", smatra Gejts.

Bivši američki savetnik za nacionalnu sigurnost Zbignjev Bžežinski primetio je da bez Ukrajine rusko carstvo ne može postojati.

Putin se boji Ukrajine koja je ekonomski i politički orijentirana prema Zapadu sa sve prisnijim sigurnosnim odnosima sa SAD-om i drugim članicama NATO-a - čak i ako sama nije članica saveza.

On to smatra glavnim sigurnosnim rizikom i alternativnim ekonomskim i političkim modelom koji će i Rusima verojatno biti sve privlačniji. "Sve to je bodež uperen u srce Rusije".

Čini se da je Putin stoga odlučan poduzeti sve mere koje smatra potrebnima da ili destabilizira i sruši sadašnju zapadno orijentiranu vladu Ukrajine ili da pokuša zauzme zemlju vojnom silom.

Putinova obnova Rusije kao velike sile takođe uključuje značajno jačanje vojnih sposobnosti zemlje, kao i vođenje agresivne spoljne politike, posebno na Bliskom istoku i u Africi.

SAD glavni neprijatelj

SAD Putin vidi kao glavnog neprijatelja i odlučan je da učini sve što može kako bi Amerikancima stvorio napetost kod kuće, poremetio im odnose sa saveznicima mešanjem u njihove unutarnje poslove i oslabio poziciju SAD-a na međunarodnom planu.

U tim nastojanjima našao je partnere sa zajedničkim ciljevima u Kinezima. Zbog zakržljale ruske ekonomije, demografskih izazova i drugih slabosti kod kuće, Putin je imao loše karte - ali do sada je ipak igrao prilično vešto.

Dobio je i veliku, nenamernu pomoć od SAD-a. Američke domaće podele i skoro paraliziran Kongres, povlačenje SAD-a s Bliskog istoka, šest decenija duga uloga globalnog vođe i sramotno proterivanje Amerike iz Avganistana, naveli su mnoge zemlje da zaštite svoje interese i razvijaju bliže ekonomske, političke i sigurnosne veze s Rusijom i Kinom.

Putinov problem je u tome što se, kao što je obično slučaj s diktatorima, previše zaigrao. Njegove agresivne pretnje Ukrajini potaknule su NATO i ponovno potvrdile koje mu je, zapravo, svrha. Njegova preteća politika podstakla je kod Ukrajinaca još izraženiji antiruski sentiment i oterala zemlju dublje u zagrljaj Zapada.

Svaka ruska vojna akcija rezultiraće ukrajinskim otporom, kao i većim vojnim razmeštanjem NATO-a na zapadnoj granici Rusije, potencijalnom obustavom gasovoda Severni tok 2 i bolnim ekonomskim sankcijama.

Moskva je rasporedila oko 100.000 vojnika na granice Ukrajine. I šta sada?

Putin se nalazi u situaciji u kojoj bi uspeh Rusije bio definisan ili promenom vlasti u Kijevu (s novim naslednikom bliskim Moskvi) ili vojnim osvajanjem zemlje.

Francuski diplomata iz 18. vek Talejrand je kazao: 'S bajonetima možete uraditi sve što želite osim da sedite na njima.

"Putin mora uskoro da upotrijebi te trupe ili će biti suočen s poniženjem ako ih povuče, a da pritom ne postigne ništa osim da Ukrajinu gurne bliže Zapadu. U oba slučaja doveo je u težak položaj u zemlji i inozemstvu. SAD i njihovi saveznici moraju da učine sve što mogu da njegove probleme učine još većima."

Bonus video:

(Espreso/Jutarnji list)