STRUČNJACI POZNATOG INSTITUTA TVRDE: Čovečanstvu se KATASTROFA sprema 2040. godine? TOTALNI HAOS (VIDEO)

Za 20 godina svet se priprema za globalnu katastrofu, a do kraja veka i kolaps civilizacije kakvu poznajemo. To nisu mišljenja nekih idiota, već najvećih umova, naučnika sa američkog MIT-a, Instituta za tehnologiju u Masačusetsu, kaže se u dodatku RTL Direkt.

Još 1972. godine naučnici sa MIT-a predvideli su nekoliko mogućih scenarija za čovečanstvo. Prema najgorem, ako tako nastavimo već 2040. godine, ekonomski rast više neće biti moguć, iscrpićemo prirodne resurse, ostaće bez hrane. Preispitali su ovaj scenario i dobili isti rezultat u novoj studiji - kolaps civilizacije.

Glad, zagađenje, haos ... Prema analizi dostupnih naučnih podataka, težnja za ekonomskim rastom po cenu životne sredine i društva do 2040. godine dovešće nas upravo do toga.

"To je scena Pobesnelog Maksa, u kojoj se borimo za preostale resurse, činimo jedni drugima vrlo neljudsko zlo. Poslednji put smo ga imali od 1941. do 1945. godine kada je Evropa imala kanibalizam u svom prelijepom velikom civilizacijskom prostoru. Ne bismo smjeli puštati da ponovo uđem u to", rekao je Mladen Domazet sa Instituta za političku ekologiju za RTL.

Pedeset godina kasnije, predviđanje stručnjaka sa MIT-a potvrdila je analiza Gej Herington iz KPMG-a, globalne mreže profesionalnih kompanija koje nude usluge revizije, konsaltinga i poreza.

"Sada je gospođa Herington malo temeljnije primenila četiri modela na podatke koje imamo. Ona je konkretno povezala zagađenje sa klimatskim promenama".

Ukratko, ako ništa ne preduzmemo, kvalitet života će pasti na nulu. Ili još crnje - zagađenje će nas ubiti dok se međusobno borimo za ostatke hrane. Herington je ovo izračunao vrlo ozbiljno na osnovu desetak promenljivih - stanovništva, plodnosti, mortaliteta, industrijske proizvodnje, proizvodnje hrane, usluga, neobnovljivih resursa, trajnog zagađenja životne sredine, blagostanja ljudi i ekološkog otiska. Ekonomisti ne misle da je sve tako crno jer su ti parametri promenljivi.

"Uzmimo primer sirovina, na primer, danas se proizvodi niz proizvoda kojima nisu potrebni nikakvi prirodni izvori, prirodne sirovine koje su nam nekad bile potrebne za proizvodnju proizvoda. Stoga ova komponenta odmah dolazi na vaš račun u drugoj dimenziji", kaže Luka Brkić sa Fakulteta političkih nauka.

Zbog toga, kaže Brkić, ekonomski rast ne treba zaustaviti, već se treba prilagoditi. A ako je verovati istraživanju, to neće biti teško, jer nas neće biti mnogo.

"Prema njenom modelu, stanovništvo pada ispod broja sa početka 20. veka. U Hrvatskoj to znači manje od milion ljudi", kaže Domazet.

"Sve zavisi od nas, jer na kraju, izvan te naše zajednice, ljudi iznad tih nacionalnih država, globalnih odnosa, nema ničega što se tiče naših akcija na ovoj planeti. Opet sve ostaje u našim rukama. Ne znam da li dobro je ili loše, ali je definitivno tako", kaže Brkić.

(Espreso / Net.hr)