NAUČNICI U ŠOKU: Probušili GLEČER SUDNJEG DANA i došli do ZASTRAŠUJUĆEG OTKRIĆA!

Jedan od najvećih glečera na svetu, takozvani “glečer sudnjeg dana”, topi se znatno brže nego što su naučnici očekivali, a njegov nestanak mogao bi podići svetski nivo mora za čak tri metra, pokazalo je novo istraživanje koje je proveo Univerzitet u New Yorku.

Bušenje

Tim britanskih i američkih naučnika izbušio je rupu kroz otprilike 600 metara debeli glečer Thwaites, na zapadu Antarktike, kako bi merili temperaturu na mestu dodira leda i morske vode ispod njega, i otkrili kako je temperatura neposredno ispod glečera viša od nule.

Naučnici su već pre prozvali Thwaites glečerom sudnjeg dana, zbog jezivih implikacija po svetski nivo mora ako dođe do njegovog ubrzanog otapanja. Činjenica da je voda ispod glečera sada dovoljno topla da pridonosi otapanju, ozbiljan je razlog za zabrinutost.

“Topla voda u ovom delu sveta, koliko da se udaljen činio, trebala bi služiti kao upozorenje svima nama o potencijalnim drastičnim promjenama na planetu do kojih dovode klimatske promjene”, kazao je voditelj istraživanja, David Holland, koji strahuje da se radi o znaku nezaustavljivog otapanja.

Raseljavanje

Thwaites je jedan od dva glečera, uz glečer Pine Island, koji predstavljaju “meki trbuh” Antarktike, s obzirom na opasnost od potpunog povlačenja. Thwaites se pomiče brže od dva kilometra godišnje, svake godine sve brže, dok je istovremeno sve tanji i tanji.

Iako će za potpuno otapanje i podizanje nivoa mora trebati par decenija, potencijalan učinak podizanja nivoa mora i za samo jedan metar mogao bi potpuno devastirati brojna gusto naseljena područja u Africi, Aziji, SAD-u i Europi. Neke otočne države mogle bi potpuno nestati, a ugroženi su i brojni milionski gradovi, od Šangaja do Venecije, Miamija, Rio de Janeira, Osake i mnogih drugih.

Desetine miliona ljudi biće prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište na višim nadmorskim visinama. Prema procenama iz istraživanja objavljenog krajem prošle godine, do 2050., područja poplavljena za visoke plime obuhvatiće gradove i naselja u kojima danas živi oko 150 milijuna ljudi, dok će učestale poplave pogađati područja na kojima ih danas živi oko 300 milijuna.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Jutarnji.hr)