NAJVEĆI POTRES U ISTORIJI PRAVOSLAVLJA: Legalizovan raskol gori od onog između pravoslavaca i katolika!

"Sveti Sinod je na svom zasjedanju od 9. do 11. listopada posebno raspravio crkveno pitanje Ukrajine i nakon opsežne rasprave odlučio: Obnoviti već donesenu odluku da Vaseljenska patrijaršija nastavi s odobravanjem autokefalnosti Ukrajinskoj crkvi".

Tako je u četvrtak u objavi Vaseljenske patrijaršije sa sedištem u Carigradu (Konstantinopolu) potvrđeno da će Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC) dobiti autokefalnost. Taj je proces započeo ovog leta kad je vaseljenski patrijarh Bartolomej primio ukrajinskog predsednika Petra Porošenka koji mu je iznio želju ukrajinskog naroda da vrati autokefalnost (samostalnost) svojoj Crkvi.

Zbog toga je u Carigrad krajem avgusta otputovao i patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril koji je pokušao odgovoriti Bartolomeja, ali u tome nije uspeo. Ovaj potonji je ostao čvrst pri odluci da je Konstantinopol 1686. godine dao Moskovskoj patrijaršiji pravo monašenja kijevskog mitropolita te da, u skladu sa tim, Vaseljenska patrijaršija ima pravo tu odluku i da povuče. I to je napravila u završnom dokumentu: u tački 4 tako stoji da će sada UPC spominjati vaseljenskog patrijarha kao svog prvonadređenog pri bilo kakvom crkvenom delovanju "potvrđujući tako svoju kanonsku zavisnost o Majci crkvi u Konstantinopolu". Mitropolit Filaret, dosadašnji čelnik za Moskvu "otpadničke" Ukrajinske pravoslavne crkve, "nanovo je postavljen na svoj hijerarhijski položaj, a svi su vjernici vraćeni u zajednicu s Crkvom", stoji u završnom dokumentu.

Patrijarh Bartolomej je u posljednjem članku dokumenta pozvao "sve uključene strane da se klone prisvajanja crkava, manastira i druge imovine kao i bilo kojeg drugog čina nasilja ili odmazde". Naime, UPC tvrdi da njoj pripada sva imovina Ruske pravoslavne crkve (RPC) u Ukrajini čemu se ova potonja protivi. Moskva je očekivala ovakav razvoj situacije i reagovala je brzo: "Odluka Sinoda Carigradske patrijaršije predstavlja legalizaciju raskola", rekao je u četvrtak Aleksandar Volkov, glasnogovornik patrijarha Kirila. Dodao je i da je riječ o "katastrofalnom udarcu jedinstvu globalnog pravoslavlja i protukanonskoj odluci". Sinod RPC-a će o ovoj temi raspravljati u ponedeljak kada se očekuje prekid zajedništva s Konstantinopolom. To je u svojoj izjavi u sredu najavio sam Kiril: “Danas, kada carigradski patrijarh pretenduje na vaseljensku vlast koja nije svojstvena za pravoslavnog arhijereja, mi smo na strani istine, na strani pravoslavlja. I mi ćemo čvrsto štititi naše pravoslavne kanone, našu vjru”.

Težak udarac RPC-u

Patrijarh Bartolomej je istorijski u pravu, ali to pravo ozbiljno muči RPC. Naime, ako se u konačnici ova odluka i provede, pa većina ukrajinskih vjernika koji su dosad priznavali hijerahiju Moskve pređe pod krilo Kijeva, RPC će izgubiti izuzetno velik broj vernika, a i imovine. Prema svim najavama to će se sigurno dogoditi na snažno antiruski orijentisanom zapadu zemlje. I, što je posebno važno kad je reč o pravoslavlju gde postoje državne crkve, RPC će izgubiti i svoj politički uticaj na Ukrajinu.

Svetovna se Moskva nije oglasila, ali ne treba se dvoumiti oko činjenice da je predsednik Vladimir Putin besan: kamen temeljac njegove susedne politike prema Zapadu je zadržati u svojoj interesnoj sferi Ukrajinu i Belorusiju kao zaštitni pojas prema NATO-u. RPC tvrdi da je ovaj korak teži od shizme katoličanstva i pravoslavlja 1054. godine. I delom ima pravo kad je riječ o ulozi RPC-a. Moskva je, kao najveća pravoslavna crkva, nametala volju crkvama u svom okruženju držeći ih u čvrstom stisku.

Na isti se način ponaša i Srpska pravoslavna crkva (SPC) koja odbija autokefalnost Crnogorske i Makedonske crkve. Zbog toga je SPC odlučno stala iza RPC, ali nakon ove odluke teško da će moći zaustaviti put tih dvaju crkava prema autokefalnosti. Odluku Konstantinopola vrlo verovatno će prihvatiti Grčka, Bugarska i Cipar, a očekuje se i saglasnost Rumunije (gde je Pravoslavna crkva doživela težak poraz neuspehom referenduma o definisanju braka kao zajednice muža i žene). Od kojih će priznanje autokefalnosti tražiti Podgorica i Skoplje. I tako će se stvoriti dva suprotstavljena pravoslavna tabora.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Jutarnji.hr)