Evropske zemlje spremaju vojsku, niče novi NATO?! Putin izazvao neviđeni haos, svi strepe da sledi katastrofa!
Vladimir Putin, Foto: Profimedia, EPA/, EPA-EFE/DAVE MUSTAINE

TENZIJE NE JENJAVAJU

Evropske zemlje spremaju vojsku, niče novi NATO?! Putin izazvao neviđeni haos, svi strepe da sledi katastrofa!

Svaka nordijska zemlja bi sama imala problema da se vojno suprotstavi Rusiji, ali zajedno one imaju ekonomiju koja je skoro ista kao ruska

Objavljeno:

Dugo vremena su nordijske zemlje bile poznate po svojim mirovnim naporima i udobnom životu dalje od militarizma ali su usled ruske agresije na Ukrajinu počele da formiraju svoju odbranu. Sada, zbog sve veće pretnje zemlje poput Švedske i Finske formiraju novi odbrambeni vojni blok, lokalnu alternativu NATO savezu.

One sada predvode napore da se preokrenu decenije smanjenja vojne pomoći, a kako piše “Volstrit žurnal” (WSJ) četiri nordijske zemlje su u Evropi među glavnim donatorima Ukrajini, u odnosu na broj stanovnika, i preduzele su korake ka stvaranju nove regionalne bezbednosne arhitekture koja je manje zavisna od SAD.

Svaka nordijska zemlja bi sama imala problema da se vojno suprotstavi Rusiji, ali zajedno one imaju ekonomiju koja je skoro ista kao ruska. Nakon pristupanja Švedske i Finske NATO savezu, one su okupile deo njihovih snaga.

Šta imaju nordijske zemlje?

Švedska ima naprednu odbrambenu industriju koja pravi podmornice, borbene tenkove i supersonične mlazne lovce. Norveška poseduje sposobnosti za pomorski nadzor i borbe u Arktiku. Finska ima jednu od najvećih stalnih vojski i artiljerijskih snaga po glavi stanovnika u Evropi. Danske specijalne jedinice imaju decenije iskustva u razmeštanju u neke od najopasnijih delova Avganistana i Iraka kako bi učestvovale u američkim ratovima.

Peta nordijska zemlja, Island, nema stalnu vojsku niti odbrambenu industriju, napominje WSJ.

- Imate regionalnu grupaciju sa ekonomskim i resursnim potencijalom da razvije potpuno integrisanu odbrambeno-industrijsku bazu kao što to ima Nemačka, ali sa potpuno drugačijom vrstom percepcije pretnje i političke volje - rekao je listu Erik Kjaramela, saradnik Karnegijeve zadužbine za program Rusije i Evroazije.

Udružene snage

Dok nordijske zemlje dele istorijske kulturne veze, sada ih je zajednički pogled na Rusiju kao na ozbiljnu buduću pretnju približio više nego ikad pre u modernoj istoriji. U nedavnoj proceni danske obaveštajne službe navodi se da bi Rusija mogla da započne veliki rat protiv jedne ili više evropskih NATO zemalja u roku od 3-5 godina.

Nordijske zemlje su udružile svoje vazdušne snage, uspostavljajući Zajedničku nordijsku vazdušnu komandu 2023. Prošle godine su postavile viziju za zajedničku odbranu do 2030, pod okriljem Nordijske odbrambene saradnje (NORDEFCO).

Šta je sa Grenlandom?

Potreba nordijskih zemalja za ponovnim naoružavanjem samo je porasla usled slabljenja poverenja Evrope u SAD kao pouzdanog saveznika pod Trampom.

To se najviše oseća u Kopenhagenu, koji je na prvoj liniji konfrontacije Evrope sa Trampom, nakon što je on zapretio aneksijom Grenlanda, autonomne danske teritorije. Zaštita Danske nad arktičkim ostrvom uglavnom se oslanja na sedam zastarelih plovila, toliko osiromašenih oružjem i senzorima da jedva mogu biti nazvani ratnim brodovima, kao i oko desetak elitnih vojnika koji se prevoze saonicama koje vuku psi.

Piter Vigo Jakobsen, profesor Kraljevskog odbrambenog koledža Danske, rekao je da je odluka Kopenhagena da poveća vojnu potrošnju za 70% u naredne dve godine - uključujući Grenland - bila “izraz panike”.

- Danska je suočena sa trkom protiv vremena jer smo izgubili veru u Amerikance. Razlog zašto smo se tako energično posvetili nordijskoj saradnji je što ne možemo sami da se zaštitimo. A ako NATO to ne može, nordijske zemlje su alternativa - rekao je on.

Obavezne vojne službe

Finska ima jednu od najvećih oružanih snaga u Evropi po glavi stanovnika. Može da mobilizuje 280.000 vojnika za nekoliko nedelja, a skoro jedan od šest Finaca - njih oko 900.000 - su rezervisti. Podzemna skloništa širom zemlje mogu da prime otprilike ostatak populacije. Finska trenutno razmatra povlačenje iz Otavske konvencije, koja zabranjuje protivpešadijske mine.

Švedska je motor vojne inovacije, piše WSJ. Lovci “JAS 39 gripen”, dizajnirani za rad na kratkim pistama i suprotstavljanje ruskim avionima, prvi put su učestvovali u NATO misiji u martu. Švedski tenk “stridsvagn 122” jedan je od najnaprednijih borbenih tenkova u svetu, a njegov model CV90 je među najboljim borbenim vozilima pešadije.

I Finska i Švedska imaju obaveznu vojnu službu. U Švedskoj je služenje vojnog roka rodno neutralno i strogo selektivno, što ga čini elitnim. Dok se druge evropske zemlje bore da povećaju svoje redove, švedske oružane snage svake godine odbijaju hiljade mladih ljudi.

Norveška, koja je dugo bila na meti kritika zbog nedovoljne potrošnje - iako sedi na najvećem svetskom suverenom investicionom fondu od 1,5 biliona dolara (američki trilion) dok profitira od cena energije koje su porasle zbog rata u Ukrajini - nedavno je najavila udvostručenje podrške Kijevu, na više od osam milijardi dolara u 2025, navodi WSJ.

"Plan B"

Danska je postala jedan od najglasnijih zagovornika ponovnog naoružavanja Evrope, a premijerka Mete Frederiksen je rekla u martu da ne bi isključila smeštaj nuklearnog oružja na danskom tlu, što je istorijski zaokret u stavu zemlje. Nakon što je donirao svu svoju artiljeriju Ukrajini, Kopenhagen je osmislio plan za finansiranje ugovora između ukrajinske vlade i finansijski iscrpljenih odbrambenih firmi u zemlji kako bi se proizvelo oružje prilagođeno promenljivim potrebama na bojnom tlu. Ovaj pristup je nazvan “danskim modelom”.

Prema Ani Vislander, direktorki Atlantskog saveta za Severnu Evropu, podrška ukrajinskoj industriji odbrane je održiv način da se poveća odvraćanje od Rusije, dok SAD blokiraju članstvo Ukrajine u NATO-u.

- Povezivanje naših odbrambenih industrija je veoma snažan signal - rekla je ona.

Kako piše WSJ, nordijski putevi će se možda razići u budućnosti. Primera radi, dok su Danska i Švedska spremne da doprinesu slanjem trupa u mirovne snage nakon prekida vatre u Ukrajini, Finska, koja sa Rusijom deli granicu dugu 1.300 km, verovatno bi radije zadržala svoje vojnike kod kuće. Za sada, kako je rekao istraživač Finskog instituta za međunarodne poslove Mati Pesu, ujedinjeni nordijski blok bi mogao da posluži kao model za druge grupe zemalja, poput onih oko Crnog mora, ali i kao polisa osiguranja za budućnost, ako se NATO raspadne pod Trampom.

- To je potencijalni “plan B”, ako NATO ne uspe - rekao je Pesu.

Bonus video:

Error in getting video.

04:46

Sporazum već postoji i ne daje nikakve ustupke Rusima Obradović tvrdi: Putinu ne smeta članstvo u NATO, već u EU!

(Espreso/ Blic/ Prenela: T.M.)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.