TRI GLAVNE MERE ZA UŠTEDU STRUJE: Ovo je novi evropski plan!

Evropska komisija objavila je pojedinosti predloga uredbe za smanjivanje rasta cene energije, što uključuje obavezujuće ciljeve smanjenja potrošnje električne energije i preraspodelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima.

O tim predlozima u sredu ujutro govorila je predsednica Komisije Ursula Fon der Lajen, a o njima će raspravljati ministri energetike država članica EU na izvanrednom sastanku sazvanom za 30. septembra.

Kao prvi odgovor na problem visokih cena Komisija predlaže smanjenje potražnje, posebno u vreme najvećih opterećenja kada je struja najskuplja.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tokom odabranih sati najvećeg opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cenom i smanjiti potražnju tokom tih sati. Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Države mogu same da odrede kad će i kako štedeti

Državama članicama prepušta se da same odaberu odgovarajuće mere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu onima koji štede. Komisija ocenjuje da bi smanjenje potražnje u razdobljima najvećeg opterećenja smanjilo potrošnju gasa za 1.2 milijarde kubnih metara tokom zime.

Kao drugu meru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vreme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju naročite prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Ugovori do 1. decembra

Kako one države članice koje proizvode vrlo malo električne energije i oslanjaju se na uvoz ne bi došle u nepovoljan položaj jer nemaju od koga ubirati višak prihoda, Komisija predlaže državama članicama da “u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podeli dela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije”.

Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. decembra 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susedne zemlje iznosi najmanje 100 posto.

Kao treću meru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u delatnostima u sektorima nafte, gasa, ugljenika i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosečne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije.

EK zasad odustala od ograničavanja cene gasaKomisija je zasad odustala od ideje ograničavanja cene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.“Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cena gasa, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cena i jačanju uloge energetske platforme EU u podsticanju sklapanja sporazuma o nižim cenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave”, navodi izvršno telo EU.

Rekordni rast cena energije posledica je kontinuiranog ruskog manipulisanja nabavke gasa i prekidom isporuke gasa, a ekstremna suša uticala je na smanjenje proizvodnje električne energije, a istovremeno je zbog visokih temperatura povećana potrošnja zbog hlađenja prostorija.

(Espreso / Index.hr)