kina
KOLIKO JE ZAPRAVO JAKA KINESKA VOJSKA? Zna se da li je JAČA OD AMERIČKE!
Naveo je kako ova događanja imaju potencijal prerasti u ozbiljnu krizu
Nakon što je juče na Tajvan stigla šefica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Kina je reagovalaa dizanjem 20-ak borbenih aviona.
Nedugo zatim najavila je četverodnevne vojne vežbe oko Tajvana, na kojima planira da koristi municiju. BBC-jev dopisnik s Tajvana Rupert Vingfild Hajes navodi kako su, prema dostupnim informacijama, oba kineska nosača aviona zajedno s pratećim ratnim brodovima krenula prema Tajvanskom moreuzu.
Naveo je kako ova događanja imaju potencijal prerasti u ozbiljnu krizu. Peking je, podseća on, istu stvar napravio 1996. godine kad je situacija prerasla u tzv. "Krizu u Tajvanskom moreuzu". No tada su zone kineskih vojnih vežbi bile izvan teritorijalnih voda Tajvana. Ovaj put tri od šest zona zadiru u tajvanske teritorijalne vode. To je bez presedana, navodi Vingfild Hajes.
Koliko je kineska vojska zapravo jaka?
Kineska armija je najveća borbena snaga na svetu, ona broji više od dva miliona aktivnog osoblja, dok Amerikanci imaju oko 920 hiljada aktivnog osoblja.
Kineska mornarica najveća je mornarica na svetu. Takođe, njene podmornice imaju mogućnost lansiranja raketa s nuklearnim oružjem.
Kako je pisala Al Džezira, vazduhoplovne snage su također izrasle u najveće u azijsko-pacifičkoj regiji i treće su po veličini u svetu, s više od 2500 aviona i otprilike 2000 borbenih aviona, prema godišnjem izveštaju američkog Ureda ministra obrane objavljenom prošle godine.
Testira hipersonične rakete?
Kina po svoj prilici aktivno radi i na razvoju hipersoničnih projektila, koji putuju pet puta većom brzinom od brzine zvuka. Kina je poricala testiranje hipersoničnih projektila, ali kako piše BBC, zapadni stručnjaci veruju da dva lansiranja raketa prošlog leta pokazuju da je njena vojska na dobrom putu da ih nabavi.
Nejasno je koje tačno sastave Kina razvija, hipersonične klizne rakete ili sastave frakcijskog orbitalnog bombardovanja, dok postoji mogućnost i da je Kina uspela da kombinuje dva sastava.
"Kinezi shvataju da su daleko u zaostatku pa pokušavaju napraviti veliki napredak kako bi preskočili druge sile. Razvoj hipersoničnih projektila jedan je od načina na koji to pokušavaju učiniti", rekao je dr. Zeno Leoni sa Kings koledža u Londonu.
Razvija i veštačku inteligenciju
Kako piše BBC, Kina je potpuno predana razvoju budućih vojnih metoda temeljenih na disruptivnim tehnologijama - posebno veštačkoj inteligenciji. Kineska akademija vojnih nauka dobila je mandat da osigura da se to dogodi kroz "civilno-vojnu fuziju", drugim rečima spajanjem kineskih privatnih tehnoloških kompanija s odbrambenom industrijom zemlje.
Izveštaji sugerišu da Kina možda već koristi veštačku inteligenciju u vojnoj robotici i sastavima za navođenje projektila, kao i bespilotnim letelicama i mornaričkim brodovima bez posade. U julu ove godine su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i EU optužili Kinu za izvođenje velikog kibernetičkog napada usmerenog na Microsoft Exchange servere.
Veruje se da je napad zahvatio najmanje 30 hiljada organizacija širom sveta, a cilj mu je bio omogućiti špijunažu velikih razmjera, uključujući dobijanje posebnih podataka i intelektualnog vlasništva.
Kina zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama
Međutim, činjenica da se radi o najbrojnijoj kopnenoj vojsci, najvećoj mornarici i trećoj vazduhoplovnoj snazi na svetu samo po sebi ne mora značiti da se radi o istinski moćnoj vojnoj sili koja može parirati Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao prvo, recimo da su Sjedinjene Američke Države u 2021. izdvojile 801 milijardu dolara na vojni budžet, dok je vojni budžet Kine iznosio 293 milijarde dolara.
Kineska mornarica, na primer, kako piše Al Džezira, ima više brodova od američke mornarice, ali se flota sastoji uglavnom od manjih brodova. Ima tri velika nosača aviona, Liaoning i Shandong. Donedavno je imala samo dva nosača aviona, dok je treći nosač aviona pokrenut nedavno, u junu. SAD ima 11 nosača aviona, najviše u svetu.
Air University iz Alabame doneo je detaljno poređenje američkih i kineskih vojnih snaga. Iako treća vazduhoplovna sila na svetu, Kina prema ovoj analizi zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama, koja je uverljivo vodeća vojna sila na svietu.
Recimo, SAD je opremljen s 426 aviona C4ISR, dok Kina ima samo 22 takva aviona. Kineska vojska ima 441 avion s fiksnim krilima i 118 helikoptera, dok Amerikanci imaju 2448 aviona s fiksnim krilima i 1249 helikoptera.
Broj kineskih bojevih glava je otprilike 200 i očekuje se da će se udvostručiti tokom sljedećeg deset godina. Za poređenje, Sjedinjene Države imaju blizu 4000 superiornih nuklearnih bojevih glava s 1600 strateških oružja.
"Lojalnost Narodnooslobodilačke vojske prema Komunističkoj partiji je umanjila sposobnost vojske. Kineska vojna struktura ima averziju prema riziku i nizak nivo poverenja u podređenju", piše u analizi.
I Kina priznaje da se ne može nositi s Amerikancima
Zašto se ustvari Kina ne može suprotstaviti Sjedinjenim Američkim Državama?
Zna se čuti da je Kina treća vojna sila na svetu. Međutim, sam general vojnik Narodnooslobodilačke vojske Zang Šaozong rangirao je kinesku vojnu moć u 2020. godini na peto mesto iza Sjedinjenih Država, Rusije, Britanije i Francuske.
Vazduhoplovne snage Narodnooslobodilačke vojske rangirao je na sedmo mesto u svetu zbog nedostatka borbenih aviona četvrte generacije i vrhunskih bespilotnih letelica. Prema mišljenju generala Shaozhonga, Kina će tek 2049. godine, kada slavi stotu godišnjicu, postati druga najveća vojna sila na svetu.
Geopolitički analitičar Mangesh Sawant napisao je kako se kineski vojni proračun ne može porediti sa združenom snagom Sjedinjenih Država, Indije, Japana i Australije.
"Sjedinjene Države same troše više na nacionalnu obranu nego Kina, Indija, Rusija, Saudijska Arabija, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Južna Koreja i Brazil zajedno. Može li si Kina to priuštiti?" zapitao se.
"Kini nedostaje globalni doseg jer nema strane ugovore o odbrani ili logističke baze u inostrantvu opremljene vojnim zalihama. Sjedinjene Američke Države predvode NATO i istovremeno pružaju odbrambeni kišobran Japanu i Južnoj Koreji. Sjedinjene Države imaju 29.500 vojnika raspoređenih u Južnoj Koreji i još 45.000 vojnika u Japanu.
Sjedinjene Države takođe imaju bilateralnu vojnu saradnju s Australijom, Filipinima, Tajlandom, Indijom, Singapurom, Indonezijom i Vijetnamom", napisao je.
Amerikance ne zanima kineska tehnologija?
Pisao je kako su sovetski oružani sastavi bili vrlo traženi od Sjedinjenih Država kako bi se naučile njihove prednosti i slabosti.
"Brojni borbeni avioni sovetske proizvodnje prebegli su tokom Hladnog rata. Irački MiG-21 prebegao je u Izrael, dok je sovetski MiG-25 sleteo u Japan. Letelice su kasnije predane Sjedinjenim Američkim Državama da dešifruju tehničke detalje.
Međutim, američke obaveštajne službe na sličan način ne odobravaju borbene kineske avione, budući da Sjedinjene Države nisu zainteresovane za zastarelu kinesku tehnologiju", navodi se.
"Ona je vojno peroteška kategorija"
Stručnjak za pitanje međunarodnih odnosa Taylor Fravel o ovoj temi je zapisao kako Kina jednostavno nije vojna velesila.
"Nema mnogo dokaza o kineskim planovima za izazov Sjedinjenim Američkim Državama. Kineska vojna moć je minijaturna u upoređivanju sa Sovetskim Savezom, bivšim protivnikom SAD-a.
I sami najviši članovi Komunističke partije i Narodnooslobodilačke vojske priznaju američke vojne prednosti. Kineski naučnici poput Xu Ruikea i Sun Deganga priznaju da je Kina ekonomski teškaš, ali je vojno peroteška kategorija i da će tako ostati u narednih deset godina. Sjedinjene Države zadržavaju vojnu moć bez premca, a Kina nije u poziciji da ih ospori", naveo je.
Postoji još jedan argument koji kazuje o tome kako je Kina neusporediva s SAD-om, a to je iskustvo ratovanja. Kako je donijela Al Džezira, to je potencijalno veći problem od velike količine relativno zastarjelog oružja koje ograničava borbene sposobnosti kineske vojske.
"Bilo je to 1979. kada se Kina poslednji put upustila u sukob u stvarnom svetu i to u Vijetnamu", objasnio je Shi Yang, kineski vojni analitičar iz Pekinga.
Kina ipak napreduje
Iako sve ove reči dosta porazno govore o kineskoj vojsci, treba reći da je to tek u poređicanju sa Sjedinjenim Američkim Državama. No, to ne znači da Kina iz godine u godinu vojno ne napreduje i da ne smanjuje zaostatak za SAD-om.
"Trenutna američka vojna prednost nad Kinom verovatno se ne može održati. Kina ima prirodne geografske prednosti dok američke snage moraju upravljati skupim i ranjivim ekspedicijskim bazama i logističkim linijama. Kineski odbrambeni proračun verojatno će nastaviti da raste brže od američke potrošnje, za koju se predviđa da će ostati nepromenjena.
Tehnološki inferiorna kineska vojska zatvoriće mnoge postojeće praznine bržim tempom nego što američka vojska može stvoriti nove. A za mnoge vojne scenarije, kao što je sukob u Tajvanskom moreuzu, Peking će biti sposobniji apsorbirati gubitke od Wašingtona", navodi tink-tank Karnegi endovment.
Istaknimo tako i reči Matea P. Funiolea, stručnjaka za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije. On je za CNN rekao da Kina zaista napreduje brzo, pogotovo u smislu njene mornarice."Kina još uvijek znatno zaostaje za SAD-om u pogledu ukupne potrošnje. SAD održava globalnu prisutnost i ima vojnu imovinu širom svijeta, ali kineske snage su mnogo više lokalizovane unutar regije. Takođe troše više od Koreje, Japana i Vijetnama zajedno."Što se tiče tehnologije, Funaiole je potvrdio da SAD još uvek ima prednost u istraživanju i razvoju, ali da je Kina očito radila da je sustigne u nekim određenim područjima.
"Treći nosač aviona Kine koristi sustav katapulta za lansiranje aviona- to je napredna nova tehnologija. Kada Kina razvije svoj prvi nuklearni reaktor za pogon nosača zrakoplova, to će biti nešto o čemu će ljudi početi da pričaju. Moramo imati sveobuhvatnije razumevanje prostora u koji Kina ulaže, gde Kina nadograđuje svoju vojsku i što to nužno znači", upozorio je.
No, istaknuo je i veliku manu Kine.
"SAD je, u dobru i zlu, bio angažovan u sukobima širom sveta prilično dosledno od kraja Drugog svjetskog rata, dok je kineska vojska neproverena. Jedino mesto gde Kina ne može stvarno iskočiti napred, jer se temelji samo na iskustvu, jeste kadrovska komponenta", rekao je.
NE PROPUSTITE
(Espreso/IndexHR)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
