HRVATSKA SE NAORUŽAVA KAO ZA RAT! Ulažu MILIJARDE EVRA U NOVO ORUŽJE, evo šta sve kupuju!

Hrvatska je u sedište NATO-a dostavila akcijski plan kako će do 2024. godine dostići izdvajanje 2 posto BDP-a za odbranu i izdvajati 20 posto vojnog proračuna za opremanje i modernizaciju. Dokument je upućen u Brisel uoči sastanka čelnika država i vlada NATO-a koji će se sutra i u sredu održati u Londonu, a Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.

Reč je o nacionalnom strateškom dokumentu kojim Hrvatska ispunjava obavezu koju je, kao i ostale članice Saveza preuzela na NATO-ovu samitu u Velsu 2014., a to je da će do 2024. izdvajati 2 posto BDP-a za obranu. Ovaj akcijski plan obveza je za sve buduće vlade jer je reč o obavezi koju država prema NATO-u mora ispuniti.

Plan je napravljen u koordinaciji Ministarstava obrane i financija, ali je ipak okvirni jer se zasniva na procenama iznosa BDP-a nakon 2022. godine.

Skok u ulaganju

Jutarnji list u posedu je podataka koje je službeni Zagreb uputio u NATO. Prema tom planu, Hrvatska će 2020. za obranu izdvojiti oko 1,74 posto BDP-a, 2021. oko 1,79 posto BDP-a, a 2022. oko 1,86 posto. Procenjuje se da će se 2023. za odbranu izdvojiti takođe 1,86 posto BDP-a, a 2024. oko 2 posto. Ove godine Hrvatska izdvaja 1,68 posto BDP-a za obranu. U apsolutnim brojkama to znači da će 2020. ukupni odbrambeni troškovi iznositi 7,19 milijardi kuna (oko 966 miliona evra), a 2024. će biti 9,4 milijardi kuna (oko 1,26 milijardi evra). Dakle, u četiri godine predviđa se rast ukupnog obrambenog proračuna za oko 2,2 milijarde kuna (132 miliona evra).

U dokumentu se detaljno navodi plan godišnjeg povećanja postotka za modernizaciju i opremanje. Prema NATO-ovoj metodologiji, Hrvatska ove godine izdvaja 6,7 posto za ovu namenu. Sledeće godine za ovaj segment bi se izdvojilo 9,74 posto, dok bi se traženih 20 posto proračuna za novo opremu i modernizaciju izdvajalo 2024. Najveći skok u ulaganju u novu opremu predviđa se 2022., kada će se izdvojiti 17,98 posto u odnosu na 12,92 posto proračuna koliko će se izdvojiti 2021. Konkretno, izdvajanje za novu opremu i modernizaciju sa 700 miliona kuna u 2020. trebalo bi porasti na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Ovaj akcijski plan je svojevrsni plan Vlade za modernizaciju Hrvatske vojske u sledeće četiri godine. Plan namerava da se realizuje nabavkom eskadrile borbenih aviona, nabavljanjem helikoptera Black Hawk i razvojem sposobnosti u području specijalnih operacija. Zasad je reč o četiri ova helikoptera s tendecijom nabave do 10 komada u sledećim godinama.

Dalje, reč je nabavci 60 oklopnih vozila Bradley za popunu teške pešačke bojne te još 24 za rezervne delove. U akcijskom planu se navodi i nadogradnja oklopnih vozila Patria s dodatnim oružanim sastavima. Reč je o vatrenoj stanici od 30 milimetara. U dokumentu se ne navodi, ali treba podsetiti i na nastavak gradnje obalnih brodova, o ćemu će se odluka tek doneti.

Cilj Ministarstva obrane je razvoj i opremanje srednje mehaničke brigade, na što se Hrvatska obvezala kroz prihvatanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Ona se sastoji od tri lake bojne čija se vatrena moć ojačati oklopnim vozilima Patria opremljenima topovima od 30 milimetara te jedne teške bojne, koju Hrvatska planira opremiti oklopnim vozilima Bradley, ali i prije nabavljenim panzer haubicama.

Dugoročno izdvajanje

Na sastanku ministara obrane NATO-a u listopadu Hrvatska je prozvana da ne ulaže dovoljno u opremanje i modernizaciju svoje vojske i dobila je rok od šest nedelja da napravi plan ulaganja, što je tada novinarima priznao i ministar Damir Krstičević. Sada kada je akcijski plan napravljen i prezentiran NATO-u Hrvatska ga se mora pridržavati.

Ovo značajno povećanje izdvajanje novca u opremanje vojske u javnosti će biti teško prihvatiti u vreme štrajka učitelja i mogućih štrajkova zaposlenih u drugim državnim institucijama koji traže veće plate. Naši izvori iz Vlade naglašavaju kako je ovo ulaganje u mir i sigurnost države, što je temelj gospodarskog razvoja. Podsećaju kako bez sigurnosti sigurno ne bismo imali dobre turističke rezultate niti bismo mogli računati na strane investicije.

Iako je Hrvatska još 2014. u Walesu prihvatila obvezu dostizanja izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, sagovornici tvrde kako sve do 2017. na tom planu ništa nije napravljeno. Tek tada se počelo s planiranjem dugoročnog izdvajanja za obranu, a prošle godine je Vlada donijela zaključak o ispunjavanju zaključaka iz Walesa. Takođe, napravljena je i revizija izveštaja o izdvajanju u odbranu od 2014. na ovamo pa se računjanje troškova sada radi prema NATO-ovoj metodologiji. Zahvaljujući njoj, Hrvatska je podigla udio odbrambenih troškova koji se povećao za 0,4 posto godišnje.

Naime, u ukupne obrambene troškove Hrvatska sada uključuje i penzije bivših profesionalnih vojnika koji su ušli u vojni sastav od 1996. godine pa na ovamo.

Prema rečima sagovornika, izmenom statističke metodologije i uključivanjem vojnih penzija u ukupne odbrambene troškove dostizanje 2 posto BDP-a za obranu za Hrvatsku je realno dostižan cilj.

Bonus video:

(Espreso.co.rs / Jutarnji.hr)