poslednji pozdrav
UMRLA HRVATSKA SUDIJA KOJU SU SVI PROGANJALI: Sovjetka je zbog onoga što je rekla o RATU U HRVATSKOJ bila OMRAŽENA!
Do penzije je radila na Županijskom sudu u Splitu kao drugostepena sudija na Građanskom odeljenju
Sovjetka Režić, članica Upravnog odbora Documente i sudija u penziji, preminula je jutros Splitu.
Sovjetka Režić rođena je 1946. godine u Metkoviću. Početak rata 90-ih zatekao ju je na mestu sudija Županijskog suda u Splitu. Tada je i svedočila čistkama u pravosuđu, kada joj je i samoj položaj na sudu bio ugrožen, piše Documenta povodom njene smrti.
Zbog neslaganja s tadašnjom dominantnom političkom praksom trpela je pritiske i pretnje ne samo na sudu, nego i u privatnom životu. Tako je 2005. godine, kada se kandidovala za predsednicu Županijskog suda u Splitu, neposredno pre donošenja odluke članovima sudačkoga veća podeljena anonimna kaznena prijava u kojoj se Sovjetku Režić teretilo za zloupotrebu položaja i vlasti. Time je sprečen njen izbor. Tek 2007. godine Opštinsko državno tužilaštvo u Splitu oslobodilo ju je sumnji za zloupotrebu položaja i vlasti.
"Užasavajuća je pomisao, ma koliko rat bio nečovečan i ma kakve se sve niske strasti u njemu probude, da je i pred sudom jedan život vredniji od drugoga"
Do penzije je radila na Županijskom sudu u Splitu kao drugostepeni sudija na Građanskom odeljenju. Nakon penzije kroz pisanje o procesuiranju ratnih zločina i praćenje postupaka snažnije se aktivirala u organizacijama za ljudska prava. Od 2016. godine bila je članica Upravnog odbora Documente.
NE PROPUSTITE
U svom tekstu „Prvih 10 godina procesuiranja ratnih zločina u RH 1991-2000. g.“ zapisala je:
„Užasavajuća je pomisao, ma koliko rat bio nečovečan i ma kakve se sve niske strasti u njemu probude, da je i pred sudom jedan život vrjedniji od drugoga. I to samo zbog toga što se jedan zove Ante, Ivan, Franjo, a drugi Jovan, Đorđe, Milenko! Rekli bi neki: nije to ni čudno kada predsednik najvišeg pravosudnog tela u Republici Hrvatskoj izrekom upućuje svoje kolege i svekoliku javnost da Hrvati nisu mogli biti počinitelji zločina u ratu, što ostrašćeni pojedinci, među kojima je nažalost bilo i nositelja pravosudne dužnosti, tumače tako da nije grijeh učiniti zlo pripadniku drugog naroda, vere ili, naprosto, uverenja. Ali, treba biti optimista i verovati da će ozbiljna narušenost jednakosti svih građana pred zakonom u budućnosti biti eliminisana i da će sudovi u Republici Hrvatskoj u tom duhu tumačiti i primenjivati propise.“
Bonus video:
(Espreso.co.rs/Index.HR)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
