ISELILO SE DVA I PO PUTA VIŠE LJUDI NEGO ŠTO GOVORE STATISTIKE: Najviše idu u ove 3 zemlje

Odlaze sve mlađi: u razdoblju od 2001. do 2013. prosečan hrvatski emigrant bio je star 41,5 godinu, a u 2016. taj prosek je pao na 33,6 godina.

Hrvatska je prošla kroz pravu demografsku katastrofu, a iako će se iseljavanje nastaviti, intenzitet emigriranja već slabi. Zemlju je od ulaska u EU napustilo znatno više ljudi nego što to pokazuju službene statistike, a prosečna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika, zaključak je nove analize koju je u časopisu "Public Sector Economics" objavio Institut za javne finansije.

Grupa stručnjaka - Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić - analizirali su i upoređivali hrvatske i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji, onoj koja je krenula s članstvom Hrvatske u EU, i došli su do zaključka da bi stvaran broj iseljenika mogao da bude čak 2,6 puta veći od onog službene hrvatske statistike.

Naime, dok službena hrvatska statistika za period od 2013. do 2016. godine iskazuje 102.000 iseljenika, strani izvori govore da je broj iseljenika znatno veći i dostiže 230.000 Hrvata. Najviše Hrvata iselilo se u Nemačku, njih više od 71 posto, zatim u Austriju i Irsku, državu koje do pre nekoliko godina praktički nije ni bilo na spisku zemalja u koje se iseljavaju Hrvati.

Sloboda kretanja

Osim slobode kretanja radne snage unutar EU, glavni razlozi iseljavanja su, objašnjavaju autori, percepcija iseljenika o boljim uslovima života u drugim članicama Unije, kao i veći stepen njihovog razvoja.

Iako Hrvatska nije usamljena među članicama Unije po dinamici iseljavanja, budući da je ono zahvatilo gotovo sve nove članice, zabrinjava što mnogi tvrde da su otišli zauvek i što se iseljavaju cele porodice. Posebno se “prazne” slabije razvijeni delovi zemlje dok je iseljavanje iz razvijenijih krajeva Hrvatske ipak nešto manje izraženo.

U odnosu na prethodne talase iseljavanja, znatno se smanjila prosečna dob novih hrvatskih iseljenika. Dok je, naime, u razdoblju od 2001. do 2013. prosečan hrvatski emigrant imao 41,5 godina, u 2016. je imao 33,6 godina, ističe se u analizi.

- Fenomen emigracije verovatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju u srednjem roku - upozoravaju autori studije. Sve ukazuje na zaključak da su u pravu.

Uprkos tome Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da slika nije baš tako crna.

Glavni iseljenički talas iz Hrvatske, tvrdi on, je ipak iza nas. Iseljavanja iz zemlje, doduše, i dalje će biti, ali ono više neće biti tako intenzivno kao prethodnih godina, smatra Čipin koji ne očekuje da će se iseljavanje iz Hrvatske ubrzati unarednom periodu, naravno, uz pretpostavku da ne bude većih ekonomskih šokova. Ipak, upozorava, otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane 2020. moglo bi apsorbovati još deo hrvatske radne snage.

- U narednom periodu ne očekujem intenzivniju emigraciju. Glavni talas iseljavanja je prošao - kazao nam je Čipin.

Jedan od razloga zbog kojih sledećih godina ne bi trebalo da dođe do ubrzanja emigracije je i nedostatak radnika u Hrvatskoj, zbog čega rastu platee. Štaviše, celi sektori hrvatske privrede doslovno vape za radnom snagom i sve su više zavisni od njenog uvoza. I to uprkos brojci od gotovo 148.000 nezaposlenih, koliko je s jučerašnjim danom bilo prijavljeno na berzi rada.

Uvoz radnika

Ne čudi stoga što Ministarstvo rada i penzionog sistema, kako su nam potvrdili i u sindikatima, za sledeću godinu predviđa uvoz više od 63.000 radnika iz inostranstva. Reč je o dosad rekordnoj brojci stranih radnika koje želimo da uvezemo i koja je veća od, na primer, ukupnog stanovništva Pule.

Prema njegovim računicama, Hrvatsku je od 2013. do danas napustilo 150.000 do 200.000 ljudi. Upozorava i da, prema grubim procenama, trećinu novih hrvatskih iseljenika u Nemačkoj čine Hrvati koji nisu iz Hrvatske, nego uglavnom iz BiH, ali imaju hrvatske pasoše.

Upravo u BiH, ali sve više i u Srbiji, hrvatski poslodavci vide bazen potrebne radne snage, bez koje će teško moći napred. Ovde, međutim, treba upozoriti da je raspoložive radne snage u tim zemljama takođe sve manje, jer i njihovi građani bolju budućnost traže na Zapadu. Stoga hrvatske firme sve veće zanimanje pokazuju i za uvoz radnika iz Ukrajine.

- Sledeće godine će biti još veći problem s radnom snagom nego ove i sigurno je da će biti potrebdno da se uveze mnogo radnika. Ipak, moraće da pazi na kvalitet radne snage jer poslove u ugostiteljstvu ne može da radi baš svako - poručuje Ante Mihić, nekadašnji dugogodišnji šef HOK-a. Radnu snagu, dodaje, ugostitelji će uglavnom uvoziti iz BiH i Srbije, a Crna Gora i Makedonija su im rezervne opcije.

Radne snage nedostaje i u trgovini. Ipak, i trgovci se žale da poslove u njihovom resoru ne može obavljati baš svako.

- U trgovini nedostaje i radnika i kupaca. Tržište rada u Hrvatskoj jako se promenilo, ne možemo više da nađemo radnike. Hrvatskoj nedostaje pola miliona stanovnika, a rasta ekonomske aktivnosti neće biti s ovako velikim iseljavanjem i sve starijim stanovništvom - ističe Slobodan Školnik, čelni čovek Emmezete.

Ugroženi sektori

Osim turizma i ugostiteljstva, radne snage hronično nedostaje i u građevinarstvu, ali i u ostalim sektorima. Ovih dana se, na primer, u Fabrici duvana Rovinj moglo čuti da im nedostaje do sto radnika i da bi ih trebalo uvesti u sledećoj godini. Osim zemalja zapadnog Balkana, TDR-u su zanimljivi i radnici iz Ukrajine.

Planirani uvoz radne snage, koji Ministarstvo rada i penzionog sistema predlaže za sledeću godinu, a o kojem bi uskoro trebalo da se razgovara i u Vadi, naišao je na otpor sindikalaca, koji su nam potvrdili da su dobili predlog ministarstva.

- Mi zaista nismo ksenofobi, ali stvarno ne vidimo logiku u tome da toliki broj građana napusti Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da onda uvozimo radnu snagu iz inostranstva. Pa, u tim materijalima se čak predlaže i uvoz onih kadrova kojih ima na berzi rada - ističe Krešmir Sever, predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). O svojim su zamerkama, dodaje, pisanim putem obavestili i ministra rada Marka Pavića.

Ipak, poslodavci upozoravaju da bez uvoza radne snage teško da će moći da dalje razvijaju poslovanje. Osim turizma i ugostiteljstva, nedostatak radne snage izražen je i u građevinarstvu, kao i u nizu drugih delatnosti. Hrvatska se tako suočava s dvostrukim izazovom: s jedne strane, njena radna snaga iseljava se u druge zemlje, mahom u razvijenije članice EU, dok s druge strane, radne snage sve više nedostaje i mora se uvoziti.

BONUS VIDEO: POTPUNI KOLAPS U CENTRU BEOGRADA: Takovska i dalje zatvorena! (KURIR TV)

(Espreso.co.rs/Jutarnji.hr)