SRBI SU U OVOM HRVATSKOM GRADU IZGRADILI ŠEST ZGRADA: Sada ih Hrvati NE DAJU, a iz Kragujevca stiže JASNA PORUKA

Napuštena odmarališta duž obale Makarske Hrvatska daje preduzetnicima u najam na 30 godina.

Ministarstvo državne imovine raspisalo je konkurs za 15 takvih objekata. Deo ih se nalazi u općini Gradac. Gradile su ih bosansko-hercegovačke i srpske firme.

"Slobodna Dalmacija" je nedavno pisala kako je Grad Kragujevac u ona vremena sazidao čak šest zgrada usred najjužnije opštine Makarske rivijere.

Tada su preneli i izjavu Matka Burića, načelnika Gradca. Već su, ponosno je spomenuo, objekti "Robne kuće Beograd" postali "hotel Gradac". Znači da se ipak može kad se hoće. Ružno je sve te straćare po mestu gledati, pogotovo turistima. Opasno je hodati oko ruševina, piše Slobodna Dalmacija. Zato mu je drago da će se i ostali napušeni objekti, kakvih najviše imaju Kragujevčani, privesti svrsi.

Osam sati vožnje od Gradca, kad se ide preko Foče, Višegrada, Užica i Čačka, čitao je te reči advokat Branko Petronijević. Zakonski je zastupnik Grada Kragujevca. Javio se "Slobodnoj Dalmaciji" pismom.

Petronijević govori isključivo kao profesionalac i bez ikakve političke konotacije kad kaže da će odmaralište u Gradcu kad-tad opet pripasti Kragujevcu.

Usput spominje kako je srpski grad krajem pedesetih otkupio zemljište, a ono je tada pripadalo Metkoviću, pa Pločama.

- Naglašavam da je zemlja otkupljena novcem u zakonito sprovedenom postupku. Bez ikakvog političkog dekreta, bez prevare i prinude. U javnom registru je Grad Kragujevac bio upisan kao korisnik društvene imovine, ali samo zbog tako definisanog svojinskog odnosa koji je bio na snazi u celoj Jugoslaviji, pa i u Hrvatskoj. Stoga, odmaralište u Gradcu kad tad će pripasti Gradu Kragujevcu nezavisno od toga kakve zakone Republika Hrvatska donosi. Samo je pitanje koliko će obeštećenje Hrvatska isplatiti – tvrdi Petronijević.

Spomenuti propis je nedavno doneseni Zakon o upravljanju državnom imovinom. Advokat za njega nema lepe riječi. Poručuje da što pre Hrvatska u posed uvede vlasnika, to će šteta biti manja. Donosi i detaljnije obrazloženje zašto tako misli:

- Svoje pravo Grad Kragujevac ne temelji ni na kakvim socijalističkim zakonima, već na Protokolu 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima i obavezama, imovinsko-pravnim odnosima definisanim još od Rimskog prava, pa čak i na propisima Republike Hrvatske koji su samo delom diskriminatorni, isključivo prema Republici Srbiji, odnosno njenim privrednim društvima i građanima. U tom kontekstu aktualni Zakon o upravljanju državnom imovinom RH mogu nazvati svojevrsnim pravnim silovanjem i nepodobnom pravnom kalkulacijom. To je kalkulativni akt jer je i sam zakonodavac svestan da će jednog dana morati obeštetiti stvarnog vlasnika, jer u suprotnom ne bi tuđu nepokretnost davao u zakup na 30 godina, već bi je odmah prodao. Ne prodaje je, jer zna da će je jednog dana morati vratiti pravom vlasniku. Ili ga obeštetiti – navodi Petronijević, pa se vraća na konkretno pitanje objekata u dalmatinskoj opštni:

- Kragujevačko odmaralište u Gradcu je u odličnom stanju. Adaptirano i useljivo. Zato bih volio da gospodin Matko Burić objasni kako je to moguće i ko ga je doveo u to stanje? - pitao je Petronijević.

"Slobodna Dalmacija" je poslala upit načelniku Buriću. Odgovara:

- Objekte je renovirao preduzetnik koji je pre desetak godina "kupio" kompleks od Grada Kragujevca, transakciju koju nije priznao sud RH, koju je Državno tužilaštvo proglasilo nelegalnom te su objekti zapečaćeni i oduzeti. Stoga i to ide u prilog stajalištu Opštine Gradac da jedino može pregovarati s državom oko budućnosti objekata. A kako su oni to "prodali", ne znam što hoće sada, "prodati" po drugi put? Mogao bih i ja gospodinu postaviti pitanje u vezi ratne odštete, objekata hrvatskih firmi na prostoru Republike Srbije koji ne zjape prazni već ih koriste neka druga lica, ali mislim da ne treba ulaziti s ove pozicije u prazne priče. Zašto prazne? Zato što će se sve morati rjšavati putem sukcesijskog pitanja na nivou dve države – poručuje Burić.

Poziva se na zemljišne knjige. Tamo je sve jedan kroz jedan.

- Tu počinje i završava svaka priča o vlasništvu objekta. Hoće li Srbija doći u posed, hoće li joj biti isplaćena naknada ili se ništa od navedenog neće dogoditi – nije ingerencija Opštine, već bilateralnih pregovora dve države o sukcesijskom pitanju – navodi načelnik.

Spominje kako je Srbija već tražila pravdu po međunarodnim sudovima zbog nekih objekata na Jadranu, pa je tako iz Strazbura stigao odgovor da odmaralište u Tisnom. Srbi se nisu razveselili odgovorom. Kaže i da je sama kupovina zemljišta koju kragujevački advokat spominje malčice, reklo bi se, neobična:

- Tada je Gradac pripadao Opštini Ploče. Ljudi koji su tad participirali u vlasti tvrde da je zemljište kupljeno od strane Mesne zajednice Gradac da bi onda bilo predano bez naknade Kragujevcu. Ali, u to ne želim ulaziti jer je trenutno irelevantno. Jedino relevantno jest da vlasništvo kompleksa, a on je u zemljišnim knjigama upisan kao hrvatsko.

U ranijem članku s tematikom gradačkih letovališta, Burić je spomenuo četristotinak poslovnih prostora hrvatske firme "Borovo" u Srbiji. Komentisao je da njih Hrvatska ni ne potražuje.

Advokat Petronijević ima odgovor i na tu tezu:

- Najzad, spomenuli ste "Borovo" kao pandan ovoj priči, ali u Srbiji. Slučajno sam i član Odbora poverilaca u somborskom "Boreliju" i verujte mi da to nije ista priča, što ne znači da mislim kako je Republika Srbija u potpunosti blagonaklona prema hrvatskim firmama. Ali o tome u nekom drugom pismu. Kao i o adaptaciji i rekonstrukciji kragujevačkog odmarališta u Gradcu – javlja advokat.

Dopis zaključuje rečima da je Grad Kragujevac "generalno zagovornik mirnog rešenja spora, jer to je tekovina savremenog prava".

- Upravo na takav način ćemo se i obratiti nadležnim organima Republike Hrvatske pre nego donesemo konačnu odluku o tužbi. Kako god RH gledala na sve ovo, Kragujevčani osim zaštite imovine imaju i emotivan razlog za ovakav stav, jer su u najvećem broju letovali ne samo u Gradcu, već i u ostalim mestima pre svega Makarske i Dubrovačke rivijere – kaže Petronijević.

BONUS VIDEO.:

(Espreso.co.rs/Jutarnji.hr)