VEDRANA RUDAN BEZ DLAKE NA JEZIKU: Mladi, nemate šta raditi u Hrvatskoj, bežite iz ove zabiti! Ako niste u stranci, nećete uspeti!

Vedrana Rudan je naša poznata, za neke i kontroverzna spisateljica. Predstave joj se izvode širom Europe, u inostranstvu je puno više cenjena nego u Hrvatskoj. Njen blog se čita na celom Balkanu, a na njemu se pre nekoliko dana okomila na žene političarke u Hrvatskom saboru, a sve u povodu Istanbulske konvencije.

- Nikad nisam imala visoko mišljenje o političarkama. Žene u politiku trpaju mužjaci prema svojim kriterijuma. Ne moraju nužno biti glupe, čak ni mlade, ni lepe, samo poslušne. Gazde su uvek u sivo obučene spodobe koje ne moraju nužno biti ni pametne ni obrazovane, ali obavezno moraju biti pokvarene. Ako nisi lažov, lopov, manipulator, divljak ili uglađeni nasilnik, nemaš šta da radiš u hrvatskoj politici - napisala je Vedrana, uz to prozivajući žene u Saboru što ćute i muškarcima prepuštaju da se oni bave pravima žena. Sve je to bio dovoljan povod za razgovor za Slobodnu Dalmaciju.

Žena ste, a za vas kažu da mrzite?

– Ne mrzim žene. Ono što se kod nas bavi politikom nisu žene, to su političarke. Bića bez stava, blebeću šta im stranački gazda kaže. Hrvatska kao da je otok odrezan od sveta kojim stupaju praznoglave lutke koje nikad nisu čule da se mnoge žene bore za svoja ljudska i ženska prava, imaju stav, žele promeniti svet. U Hrvatskoj se žene ubijaju, masakriraju, prebijaju. Nikako da se u ovoj karikaturi od zemlje skupi sto hiljada žena koje bi zaista imale ozbiljne namere.

Onda nema neke žene kojoj se divite kod nas u politici?

– Nema. Evo, esdepeovke sad grakću na hadezeovke jer kasne s ratifikacijom Istanbulske konvencije. Gde su bile kad je SDP bio na vlasti? Zašto se tada nisu zalagale za ratifikaciju?

Ma nije moguće da nema neke sposobne žene u politici...

– Da baš ne budem totalno crna, moram reći da sam ovog leta upoznala gospođu Dubravku Šuicu koja je godinama u hrvatskoj politici...

Ko bi od vas očekivao da hvalite HDZ-ovku?

– Gledajte, briga me u kojoj je stranci. Ona je obrazovana, sposobna i spremna na iskorak. Ona je jedina Hrvatica u Evropskom parlamentu o kojoj imam dobro mišljenje. Još kad joj ne bi podrezivali krila.

Zbog čega žene ne mogu uspeti u politici?

– Zato jer je hrvatsko društvo muško, a ženska solidarnost ne postoji. Žena je ženi muškarac. Ako su hrabre, ako iskoče iz zadate uloge, onda... nestanu. Imali smo Mirelu Holi koja je obećavala.

Zašto je izgorela?

– Htela je da uništi muškarce, vlasnike odlagališta i "kraljeve smeća", a uz sve to nije htela da sluša Zorana Milanovića... A onda se Zoki odrekao nje zbog nekog nebitnog, glupog mejla. Pa koliko su muški ministri s*anja napravili, koliko su miliona ukrali pa nas i dalje lažu i kradu s istih pozicija. Nema za žene budućnosti u ovoj zemljici.

Je li stvarno tako loš položaj žena u Hrvatskoj?

– Kakvo je stanje, možda se najbolje vidi u najboljoj TV emisiji "Nedeljom u dva". Voditelj Stanković u svoju emisiju stalno poziva muškarce kao da ne zna da u Hrvatskoj 52 odsto stanovništva čine žene. Jednom sam mu to zamerila pa je od mene tražio da mu nabrojim 10 važnih hrvatskih žena. Sam za njih nije čuo.

Pa kako to mediji doživljavaju žene?

– Isključivo kao "manekenke", "mlade majke koje su u rekordnom roku nakon poroda "došle na staro", glumice "koje opet nisu same", "pevačice koje na pragu pedesete izgledaju kao da im je dvadeset", "udovice Domovinskog rata"... Žene u hrvatskim medijima najpoželjnije su kao ćutljive polugole lutke.

Zbog čega ovakvo protivljenje u društvu Istanbulskoj konvenciji?

– Nema to veze ni sa kakvim "rodom". Ratifikacijom Konvencije mužjacima će se suziti polje zločinačkog delovanja, to je ono što ih muči. Kad se Konvencija izglasa, zlostavljač koji muči ženu moraće da napusti zajedničku kuću ili stan dok se problem ne reši do kraja. Danas gledam prebijene žene kako glavom bez obzira beže iz zajedničke kuće u "sigurnu kuću", koja ni njima ni njihovoj deci baš ništa ne može trajno osigurati. U čitavu se priču umešala i Katolička crkva kod Hrvata, kojoj je žena i službeno "drugotna", tako da će ratifikacija Konvencije svim hrvatskim nesrećnicama ipak pomoći da lakše zaleče rane. Naravno, onima koje prežive obod nožem ili metak u potiljak.

Ne volite baš crkvu?

– Ko to voli crkvu kod Hrvata? Šta je to ona nama dobro donela. Dok narod crkava od gladi, kpa po kontejnerima i beži iz zemlje u hordama, naši se sveštenici voze u skupim automobilima, žive u dvorcima i kad u vetar bace pedeset miliona evra, njihova najnovija afera, onda ih Bozanić osudi na "moljenje" i "molitvu". Svako svoje obraćanje Bogu u ime pokojne ili žive hrvatske katoličke žrtve naplaćuju bez računa, ne plaćaju porez. Da se Isus ukaže u Hrvatskoj, proglasili bi ga "komunjarom".

Šta mislite o Kolindi?

– Sve najgore, naravno, ali ne razumem zašto se po njoj toliko pljuje. Njeni "zločini" nisu ništa veći od onih koje su počinili njeni prethodnici.

Koji su to zločini prethodnika?

– Setimo se Tuđmana, koji je bio i Titov general i otac Hrvatske i Miloševićev pajdaš, sve u jednom paketu. Mesić je pevao ustaške pesme po Australiji, i to "šarmantno" i "duhovito", kako to samo on zna, objasnio kao čin kojim je hteo da pomogne Hrvatskoj. Josipović, taj "intelektualac" i "levičar" i "agnostik", u borbi za drugi mandat strastveno se okrenuo Bogu. O njegovom bavljenju "biznisom", da se ne govori.

Kolinda se ipak nekad baš i ne snalazi...?

– Kolinda se, otkako je predsednica, zaista ponaša kao slon u staklarskoj radnji, ja ipak mislim da, ako ćemo o zlu koje su nam dosad učinili hrvatski predsednici, gospođa Kitarović sigurno nije na vrhu top-lestvice.

Rijeka će biti evropska prestonica kulture. Je li vas neko zvao kao jednu od najpoznatijih kulturnih djelatnosti toga grada čije se predstave izvode po Evropi?

– Niko me nikad nije zvao. Ja sam starija gospođa, možda riječki kulturnjaci ne žele da me uznemiravaju, ili misle da u Rijeci živi bar deset pisaca i pisačica uspešnijih i boljih od mene.

Sve više mladih se iseljava?

– Neka iseljavaju, nemaju šta da rade u ovoj zabiti. Uopšte se ne zamaram time, ko ima priliku i želju, neka beži što dalje odavde. Znam neke krasne ljude koji su otišli, uspeli su.

A da su ostali ovde?

– Propali bi. Pa pogledajte, ako niste u nekoj stranci, nemate nikakve šanse. Onaj ko misli svojom glavom nema nikakve šanse.

A zašto ne ostanu i bore se?

– A za koga? Ma dajte, molim vas, pa da izgube 50 godina svog života na uzaludnu borbu i umru. Borba protiv ovih na vlasti je već odavno izgubljena, rekla je Rudan.

Bonus video:

Dejan Bulatović, Espreso intervju

(Espreso.co.rs / Jutarnji.hr)