ZA OVE STRUKE NEMA MESTA NA TRŽIŠTU RADA: Previše ih je, dok onih TRAŽENIH MANJKA!

Jedan od najvećih problema na hrvatskom tržištu rada je neusklađenost obrazovanja s potrebama privrede. Ponuda rada unutar nekih kvalifikacija je premala u odnosu na potražnju, a unutar nekih drugih - prevelika.

Prema dostupnim podacima i informacijama, hrvatskoj privredi hronično fale kvalifikovani građevinski radnici. Ali nije reč samo o zidarima, tesarima, armiračima, zavarivačima, fasaderima itd, kao što se pretpostavlja, već se traže i vodoinstalateri, elektromontažeri, elektroinstalateri, stolari, bravari, limari, tapetari, keramičari...

Takođe, potražnja je za stručnjacima za podne podloge, grejanje, klimatizaciju, suvu gradnju, za upravljanje mašinama, kao i za vozačima kamiona...

Dalje, u oblasti održavanja i popravki motornih vozila često nedostaju auto-mehaničari, auto-električari, auto-limari i auto-lakireri, a u prerađivačkoj industriji - mašinobravari. Potrebno je i osoblje za rad u mesari, pekari i poslastičarnici, zajedno sa kuvarima i konobarima, piše Poslovni dnevnik.

Nasuprot tome, na tržištu rada u Hrvatskoj ima previše ekonomista, komercijalista, poslovnih sekretara i upravnih referenata, zatim modnih, grafičkih, veterinarskih i hotelijersko-turističkih tehničara itd.

Što se tiče visoko obrazovane radne snage, postoji dugotrajni nedostatak stručnjaka koji su završili elektrotehniku, računarstvo, mašinstvo i građevinarstvo, kao i medicinu i farmaciju. To su ključne tehničke i biomedicinske discipline od kojih u velikoj meri zavisi materijalni standard života i zdravlje građana.

Za razliku od prethodnih, višak na tržištu rada detektuje se kod osoba koje su završile studije ekonomije, poslovne ekonomije, upravnog prava, filozofije, politikologije, novinarstva, komunikologije, sociologije, etnologije, dizajna, modnog dizajna itd. Dakle, uglavnom je reč o društvenim disciplinama.

Hrvatski portal dalje navodi da bi uvođenje školarina i ukidanje poreza na dohodak smanjilo opseg odustajanja od studija, što se smatra velikim problemom. Broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje postao bi manji, a povećao bi se broj studenata koji završavaju studijske programe za deficitarne profesije, dodaje se.

Takođe, istaknuto je da se Hrvatska po relativnom broju polaznika visokog obrazovanja nalazi iznad proseka Evropske unije, a istovremeno je ispod proseka po relativnom broju studenata koji diplomiraju.

(Espreso / Poslovni dnevnik)