![OVE GREŠKE MNOGI SRBI PRAVE KADA VADE KRV I PROVERAVAJU HOLESTEROL: Zbog toga dobijate NETAČNE rezultate](/data/images/2022/01/10/16/1076543_profimedia0217822346_ls.jpg)
morate znati
OVE GREŠKE MNOGI SRBI PRAVE KADA VADE KRV I PROVERAVAJU HOLESTEROL: Zbog toga dobijate NETAČNE rezultate
Ov etsvari morate znaki kada proveratavte holesterol
Vrednosti holesterola odnose se na „loš” (LDL) i „dobar” (HDL) holesterol i trigliceride, uobičajenu masnoću u našem telu
Holesterol je lipid koji se stvara u jetri. Njegova koncentracija u krvi usko je povezana sa metabolizmom masti u organizmu i zavisi, pre svega, od načina ishrane, naslednih faktora, funkcije hormona, jetre i bubrega.
Vrednosti holesterola
Nivoi holesterola odražavaju prisustvo masti u krvi. Nezdravi nivoi povezani su sa otvrdnjavanjem arterija, što može izazvati srčana oboljenja, srčani udar i moždani udar. Vrednosti holesterola odnose se na „loš” (LDL) i „dobar” (HDL) holesterol i trigliceride, uobičajenu masnoću u našem telu. Ako razumemo naše vrednosti holesterola i šta na njih može da utiče, možemo da uradimo sve što je u našoj moći da njima upravljamo.
Ne proveravamo naš holesterol
Nezdravi nivoi holesterola obično ne izazivaju nikakve simptome, pa je važno da ih proveravamo. Ako ustanovite da postoji problem, ishrana, promene životnih navika i lekovi mogu da pomognu. Nakon 20. godine lekar savetuje da se jednostavna analiza krvi radi svakih 4 do 6 godina da bi se videlo da li su vrednosti holesterola u zdravom opsegu. Ako su nivoi smanjeni, lekar će ih pažljivo pratiti i odlučiti da li je potrebno lečenje.
Preskačemo treninge
Redovno vežbanje jedan je od najboljih načina da kontrolišemo holesterol. Ne moramo da trčimo maraton – 40 minuta hodanja, plivanja, vožnje bicikla ili plesa 3 ili 4 puta nedeljno biće dovoljno. Ako nemamo vremena, možemo u toku dana da odemo u nekoliko 10-minutnih šetnji. Trening otpora – sklekovi, zgibovi, tegovi – takođe mogu da budu korisni.
![holesterol](/data/images/2023/01/11/13/1315143_profimedia0435199151-1_ff.jpg?ver=1703333082)
Predugo sedenje i ležanje nije dobro
Predugo sedenje može biti povezano sa gojaznošću, srčanim oboljenjima i visokim krvnim pritiskom. Ono snižava „dobar” holesterol, koji pomaže da se oslobodimo loših stvari i podiže nivoe triglicerida. Ovo može da bude slučaj čak i ako redovno vežbamo. Ako naš posao zahteva sedenje na radnom mestu, trebalo bi da svakih 30 minuta ustanemo i prošetamo.
Pušenje smanjuje „dobar” holesterol
Pušenje smanjuje nivoe „dobrog” holesterola, što znači da u sebi zadržavamo više loših stvari. Ovo je povezano sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom i srčanim oboljenjima. Prestanak pušenja može poboljšati nivo holesterola i pomoći u zaštiti arterija. Ako ne pušite, potrudite se da se klonite pasivnog pušenja.
Ignorišemo svoju težinu
Višak kilograma, posebno na stomaku, može povećati „loš” holesterol (LDL) i smanjiti dobar holesterol (HDL). Ali ako izgubimo samo 10 odsto svoje težine mogli bismo da pomognemo i postignemo zdrave nivoe holesterola. Lekar može da nam pomogne da se odlučimo za najbolju ishranu i program vežbanja koji će nam pomoći da izgubimo težinu.
Jedemo puno zasićenih masti
Zasićene masti nalaze se u govedini, svinjetini, jagnjetini i punomasnim mlečnim proizvodima kao što su puter, kajmak, mleko, sir i jogurt, kao i u tropskim uljima poput palminog i kokosovog. Sve ovo može da poveća LDL, ili „loš” holesterol. Protiv ovoga možemo da se borimo tako što ćemo ukloniti vidljivu masnoću iz mesa i odlučiti se za obrano mleko i jogurt sa niskim sadržajem masti. Ako nam je LDL visok, ne bi trebalo da dobijemo više od 6 odsto kalorija iz zasićenih masti.
![holesterol](/data/images/2023/01/11/13/1315147_profimedia0548181994_ff.jpg?ver=1703333097)
Konzumiramo puno trans masti
Trans masti ponekad se nazivaju „delimično hidrogenizovane” masti ili ulja, a nalaze se u prženoj hrani, pecivima, testu za picu, krofnama, mafinima, kolačićima, krekerima i mnogim unapred upakovanim namirnicama. One podižu nivo lošeg holesterola i snižavaju dobar. Da bismo ograničili unos trans masti treba da proveravamo etikete na hrani. Dobar izbor bio bi da jedemo puno voća, povrća, integralnih žitarica, nemasnih mlečnih proizvoda, živine, ribe i orašastih plodova.
Izbacujemo sve masti
Nisu sve masti loše. Zasićene i trans masti treba zameniti zdravijim polinezasićenim i mononezasićenim mastima. Te masti naći ćemo u pastrmkama, lososu, haringi, avokadu, maslinama, orasima i tečnim biljnim uljima poput onog od šafranike, repice, suncokreta i maslinovog ulja. Treba paziti da ne više od 25-35 odsto naših dnevnih kalorija potiče iz bilo koje vrste masti.
Zaboravljamo na vlakna
Postoje 2 tipa vlakana: rastvorljiva, koja se rastvaraju u vodi, i nerastvorljiva, koja se ne rastvaraju. Oba su dobra za zdravlje srca, ali rastvorljiva vlakna posebno pomažu u smanjenju nivoa LDL-a. Svojoj ishrani možemo da ih dodamo u vidu jutarnjeg obroka ovsene kaše ili ovsenih mekinja, voća, pasulja, sočiva ili povrća.
Pijemo previše
Preterivanje sa alkoholom može izazvati nezdrave nivoe holesterola. Konkretno, može povećati nivo masti u krvi. Muškarci ne bi trebalo da piju više od dva pića dnevno, a žene jedno. Ako se toga držimo, mogli bismo i da povećamo svoj HDL ili nivo „dobrog” holesterola.
Bonus video:
(Espreso/Eklinika/Sanja Stijović/Prenosi M.M.)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!