OD REŽISERA DO ZLOČINCA: Film Hrvata koji se ubio u Hagu je jedno od remek-dela Ex-YU kinematografije! (VIDEO)

Hrvatski general Slobodan Praljak, kojem je potvrđena prvostepena presuda od 20 godina zatvora za ratne zločine na području BiH, nakon čega je popio otrov, pre rata je bio hrvatski vojnik, političar, ali i reditelj.

Praljak je bio pravi vunderkind, završio je tri fakulteta i bio podjednako naklonjen društvenim i prirodnim naukama. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu, a već naredne 1971. završio je Filozofski fakultet u istom gradu.

Sledeće godine diplomirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umetnosti) u Zagrebu, nakon čega je odlučio da ostane u umetničkim vodama.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih radio je kao pozorišni reditelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju Blesan i tulipan, tv-drame Novela od Stanca i Sargaško more, dokumentarni film Smrt psa i biser svoje filmske karijere - jedini igrani film "Povratak Katarine Kožul", snimljen 1989. godine.

Film govori o mladoj i privlačnoj hercegovačkoj udovici Katarini Kožul koja sa malim detetom odlazi iz rodnog sela na rad u tuđinu. Tamo započinje ljubavnu vezu sa italijanskim radnikom Silviom, koja se pokaže jalovom, no Katarina ostaje trudna. Počini pobačaj, a nakon toga sledi nov udarac - kum Luka joj uzima teško zarađen novac...

Ovaj film pobrao je u to vreme odlične kritike, a i dan danas važi za jedno od najvećih remek-dela jugoslovenske kinematografije, snimljenih u periodu nakon Drugog svetskog rata pa sve do raspada bivše Jugoslavije.

Međutim, iako bi bilo mnogo bolje da je Praljak ostao u filmskim vodama, sve te godine "vukla" ga je politika, pa se, nedugo nakon što je završio svoj jedini igrani film, na talasu uvođenja višestranačja u bivšu Jugoslaviju učlanio u novoosnovanu Hrvatsku demokratsku stranku (HDS).

Dve godine kasnije, priključio se kao dobrovoljac Hrvatskoj vojsci i sa drugim umetnicima držao položaje u Sunji. Nakon Sarajevskog primirja između Hrvatske vojske i JNA stekao je čin general-majora i dobio niz odgovornih dužnosti u Ministarstvu obrane Hrvatske.

U maju 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u HZ Herceg-Bosni i HVO-u, a posle je postao zapovednik snaga HVO.

Optužen je za agresiju RH na BiH i za Bošnjačko-hrvatski sukob, a smatra se i odgovornim za rušenje Starog mosta u Mostaru.

- Stari most nije vrijedan malog prsta mog vojnika - izjavio je Praljak pre nego što je završio u Hagu, a neposerdno pre samoubistva rekao je: "Slobodan Praljak nije ratni zločinac, s prezirom odbacujem ovu presudu".

(Espreso.co.rs)