RUSI BESNI ZBOG SERIJE SENKE NAD BLAKANOM: Prikazani smo negativno! Ove scene su lažne i nisu istorijske! (VIDEO)

U tekstu pod naslovom "Senke nad srpskom kinematografijom", Tarasjev ukazuje da su "beli" Rusi u prvoj epizodi serije prikazani iz negativnog konteksta, ne negirajući da je sloboda umetničkog stvaranja pravo svakog autora. Ali, ako se on odluči za istorijsku temu, onda ima, ako ne pravne, onda svakako etičko-moralne obaveze da osnovne činjenice prikazuje provereno, tačno i argumentovano, smatra Tarasjev. "Na plakatima nove serije "Senke nad Balkanom" stoji: "Istorija koju nas nisu učili". Znači, gledaocima se od strane samog autora već unapred predočava da su ličnosti kao i osnovni događaji u seriji - istorijski! A prva epizoda "Senki" vrvi od netačnosti i proizvoljnosti. Nekada je postojala etička dužnost da se na neki način istakne da se sa istorijskim faktima u seriji ili filmu postupa najblaže rečeno "slobodno!"

NEISTINE O KOZACIMA "Već uvodni bombastični tekst o broju prispelih izbeglica i kozaka vrvi od netačnosti. A tek "istorijski" podatak da je 15.000 naoružanih kozaka imalo dozvolu da radi šta hoće na tuđoj teritoriji! Ne možemo znati zašto je to bilo potrebno autoru serije, ali u Kraljevinu SHS je stiglo ne sto hiljada već manje od 50.000 izbeglica (među kojima i veliki broj civila), a kozaka manje od pet hiljada" ističe Tarasjev.

General P. N. Vrangel nije bio na čelu tih grupa, već je stigao u Beograd u martu 1922. godine, bez ikakvog "blaga Romanovih". Ubrzo je prešao u Sremske Karlovce, a crkva u kojoj je navodno krio blago zakopano u oltaru podignuta je tek 1925. godine u njoj nije ubijen nijedan ruski sveštenik.

"Autore čudi da su potomci "belih" Rusa nezadovoljni, neki čak i revoltirani kako su prikazani njihovi preci u seriji. "Pa to je fikcija, sloboda umetničkog stvaranja!" Jeste, ali pod maskom autentične istorije! Ruske izbeglice su svoje znanje stavile u službu svoje nove domovine. Radili su najteže fizičke poslove da bi ishranili porodice a prikazani su kao nekontrolisana naoružana banda. Svaka čast na "umetničkoj slobodi!" Zamislite da Mihalkov u Moskvi napravi seriju o Srbima na Krfu i, dajući na početku prave istorijske podatke, prikaže kako su Srbi ubili svog sveštenika da bi opljačkali blago Karađorđevića i da su se usred Grčke ponašali osiono kao kakva nezavisna naoružana banda" dodaje Tarasjev i upozorava da će, nažalost, neobaveštena masa gledalaca verovati da je sve upravo tako i bilo.

U svom tekstu, Tarasjev zaključuje: "Ne ulazimo u to kome je bilo potrebno da "blati" jadne ruske izbeglice, ali prognoziramo veliki uspeh filma (koji će neosporno biti urađen na osnovu serije) na Zapadu, jer će se divno uklopiti u njihovu antirusku i antislovensku propagandu. A to važi i za reakciju dela ruske publike kad film stigne i tamo, jer će dati nove "istorijske" argumente "lenjinonostalgičarima" u ovoj tužnoj godini - stogodišnjice Oktobarske tragedije."

ODGOVOR DRAGANA BJELOGRLIĆA U odgovoru Andreju Tarasjevu, Dragan Bjelogrlić, kaže da je "Senke nad Balkanom" radio s velikom ljubavlju prema ruskom narodu. "To potvrđuje i činjenica da je ovo prvi TV i filmski projekat koji se bavi, između ostalog, i temom "belih" Rusa, kao i činjenica da je u pitanju srpsko-ruska koprodukcija, i da postoji veliko interesovanje za emitovanje serije u Rusiji." "Ne moram da napominjem i to da svoj, srpski narod, još više volim, pa ga u seriji takođe nisam štedeo. Prosto, u pitanju je takav žanr. Samo ću reći da mislim da je uvaženi gospodin Tarasjev požurio sa svojim sudom o seriji, jer u ovoj vrsti žanra, često onaj ko na početku izgleda kao "najgori", na kraju ispadne "najbolji" kaže Bjelogrlić.

NE RAZLIKUJU DOKUMENTARNE OD IGRANIH FORMATA Pisac Dejan Stojiljković, jedan od scenarista "Senki", smatra tvrdnje Tarasjeva perfidnim pokušajima spinovanja, zasnovanim na vrlo selektivnoj percepciji serije - odnosno u njoj prikazane ruske emigracije. "Osim što ne razlikuje dokumentarne od igranih formata, on je u seriji očigledno video samo ono što je hteo. Najpre, jedan deo tih ruskih emigranata se jeste bavio švercom opijuma, u seriji je to njih pedesetak, dakle oko jedan odsto kozaka pristiglih u Beograd - što nije "istorijska činjenica" jer ako ćemo pravo, bilo ih je u tom poslu mnogo više. Dalje, podatak da je među "morfinistima i kokainomanima" najveći udeo "belih Rusa" zaveden je u dosijeima Uprave gradske policije Beograda iz 1937. godine", kaže Stojiljković.

"Međutim, u "Senkama" su i te kako prisutni vidljivi i Rusi koji su u Beograd doneli kulturu, arhitekturu, balet, scenske umetnosti - u sceni dočeka Vrangela okupljena je sama kulturna elita a ne "razbojnici".

"No gospodin očito to nije želeo da (u)vidi, što je isti nivo tumačenja kao kada biste Ruse nazvali najgorim narodom na svetu na osnovu romana Dostojevskog, pa i Tolstoja, da ne govorim o Babelju. Ili kada Andrićevu prozu "čitaju" kao huškačku a njega okrivljuju za rat u Bosni. Ili kao kada biste u partizanskom filmu videli samo Nemce pa film nazvali pronacističkim", kaže Stojiljković.

(Espreso.co.rs/Novosti)