BILA JE POZNATA KNJIŽEVNICa
VELIKA TUGA, UMRLA GORDANA KUIĆ
Objavila je romane "Miris kiše na Balkanu", "Cvat lipe na Balkanu", "Smiraj dana na Balkanu", "Duhovi nad Balkanom", "Legenda o Luni Levi", "Bajka o Benjaminu Baruhu", "Balada o Bohoreti", "Roman u slikama" i "Roman u pričama"
Književnica Gordana Kuić, autorka devet romana i dve zbirke priča, preminula je u Beogradu u 81. godini. Sahrana Gordane Kuić biće 19. januara u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, preneli su njeni prijatelji.
Rođena u Beogradu 1942. godine, Gordana Kuić završila je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Beogradskog univerziteta i Hanter koledžu u Njujorku.
Radila je kao savetnik za engleski jezik u američkoj ambasadi u Beogradu, kao konsultant u AYUSA International u Beogradu, i kao administrator za engleski jezik u istočnoj Evropi i za humanitarnu pomoć bivšim jugoslovenskim republikama u Soroš fondaciji u Njujorku.
Objavila je romane "Miris kiše na Balkanu", "Cvat lipe na Balkanu", "Smiraj dana na Balkanu", "Duhovi nad Balkanom", "Legenda o Luni Levi", "Bajka o Benjaminu Baruhu", "Balada o Bohoreti", "Roman u slikama" i "Roman u pričama", piše SEEcult.
Takođe, objavila je dve knjige pripovedaka "Preostale priče" i "Sa druge strane noći".
Prema njenom romanu "Cvat lipe na Balkanu" snimljena je TV serija, u režiji Ivana Stefanovića.
Takođe, prema romanu "Miris kiše na Balkanu" snimljeni su TV serija i film, u režiji Ljubiše Samardžića.
U dramatizaciji Nebojše Romčevića napisana je drama "Miris kiše na Balkanu", koja je premijerno izvedena 2009. u Madlenijanumu.
"Miris Kiše na Balkanu - balet o Riki" premijerno je izveden u Sarajevu 1992, te u Beogradu iste godine na BEMUS-u.
Prema rečima Gordane Kuić, počela je da piše tokom ranih osamdesetih godina 20. veka - ne da bi postala pisac već sa željom da ovekoveči život pet izuzetnih žena – sestara Salom, odnosno svoje majke Blanke i tetaka, Laure, Nine, Klare i Rifke.
Dogodilo se da je preko njih u svojoj prvoj trilogiji ispričala priču o sefardskim Jevrejima Sarajeva, Bosne, pa i Balkana u trajanju od jednog veka.
O tome je, kako je svojevremeno navela, saznala tek kada je pročitala recenziju Davida Albaharija.
Smatrala je i da nema većeg priznanja od čitanosti.
Čitalačku publiku niko ne može nasilno privući bilo kakvom medijskom kampanjom, kritikama, reklamom, niko ne može naterati na izbor onoga što će čitati.
- Publika je nepotkupljiva. Samo zbog nje moji romani traju. To trajanje je potvrda vrednosti. Drugim rečima, ako se moji romani budu čitali za sto godina, značiće da nešto vrede, mada u tome, nažalost, ja neću moći da uživam - navela je Gordana Kuić na svom sajtu.
Gordana Kuić dobila je nagradu Žensko pero za 2006. godinu, nagradu za najbolju prozu Banjalučkog sajma knjiga za sabrana dela i nagradu Izdavača i knjižara BIH za 2010. godinu.
Njeni romani prevedeni su na francuski, engleski, poljski, makedonski, slovenački, italijanski, nemački, španski i hebrejski jezik.
NE PROPUSTITE
(Espreso/Telegraf)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
