STRAH OD NUKLEARNOG NAPADA I RADIJACIJE
ZBOG RATA U UKRAJINI HRVATI NAVALILI NA JOD: Pitali smo apotekare da li SRBI pustoše POLICE zbog ovog "LEKA" (FOTO)
Da li su i police sa lekovima u srpski apotekama opustošene brzinom svetlosti ili ova pomama još uvek nije došla do nas, odlučili smo da saznamo iz prve ruke
Rat u Ukrajini prelio se i na zapad i to u vidu borbe za jod.
Masovna pomama za ovim mineralom danima pustoši police u apotekama, a stanovnici Evropske unije u dilemi su da li će ih zateći nestašica joda.
Kako pišu nemački mediji, sukob u Ukrajini ugrožava zdravlje nemačkog stanovništva. Zabrinuti su jer, kako navode, čak i da Rusija ne koristi nuklearno oružje, nuklearne elektrane u Ukrajini, kao i skladišta nuklearnog otpada mogu biti oštećeni u borbama, pa bi tako i radioaktivno zračenje moglo doći do Nemačke.
Nemački portal Fitbook navodi da se tablete sa visokim dozama joda mogu kupiti bez recepta. Međutim, prema Federalnom zavodu Nemačke za životnu sredinu, zaštitu prirode, nuklearnu sigurnost i zaštitu potrošača, trenutno je teško dobiti ove tablete. Kako objašnjavaju u Saveznom ministarstvu, tablete joda nije apsolutno neophodno kupovati, jer bar u Nemačkoj, u slučaju nuklearne katastrofe, tablete ugroženim građanima dele radnici civilne zaštite. Civilna zaštita skladišti 189,5 miliona tableta sa visokim dozama joda širom zemlje za ovu svrhu.
Od kada je Vladimir Putin najavio da će staviti ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, panika je zavladala i među Hrvatima. Građani su zdravstvene institucije zatrpali upitima i traženjem informacija gde i kako mogu kupiti jod.
Lek se u ovoj zemlji može nabaviti samo na recept i koristi se u slučaju nuklearnih katastrofa. Hrvatska ima razrađen plan, tj. protokol o postupanju u slučaju radijacije iz Nuklearne elektrane Krško.
Kako navode hrvatski mediji, u slučaju da je jod (kalijev-jodid) potreban stanovništvu, Ministarstvo zdravlja nabavlja doze tableta.
Ipak, apoteke u Hrvatskoj koje imaju galenske laboratorije naručile su kalij jodid, supstancu od koje bi mogli proizvesti lek koji decu i mlađe osobe štiti od raka štitne žlezde u slučaju izloženosti radioaktivnom zračenju.
Međutim, stanovništvo već danima traži tablete joda, ali farmaceuti upozoravaju da ovaj lek nije za sve pacijente i mnogima može više štetiti nego koristiti. Namenjene su deci i osobama do 40 godina starosti, a lek je predviđen za ljude u radijusu od 15 i 20 kilometara od mesta eventualne nuklearne katastrofe.
U Srbiji retko kojoj pomami i trendu nismo odgovorili, a u eri interneta informacije iz celog sveta se šire brzinom svetlosti.
Da li su i police sa lekovima u srpski apotekama opustošene brzinom svetlosti ili ova pomama još uvek nije došla do nas, odlučili smo da saznamo iz prve ruke.
Obišli smo nekoliko apoteka u centru Beograda, a odgovor je bio manje-više isti.
- Upravo sam dobila informaciju od mame da prava histerija oko joda vlada na zapadu, kroz smeh nam odgovara jedna apotekarka i dodaje:
- Kod nas za sada nije tako, ali možemo to da očekujemo. Ako je počelo u Hrvatskoj pretpostavljam da će doći i do nas.
Druga apotekarka kaže da se susrela sa mušterijom koja je tražila upravo jod.
- Pre dva dana žena nam je tražila jod u tabletama, jer su na zapadu apoteke opustošene.
Jedna od farmaceutkinja nam je rekla da za sada nije zavladala panika u Srbiji kada je u pitanju potražnja za ovim lekom.
- Nedavno nam je tražio jod jedan čovek, ali nismo imali da mu prodamo. Jod se ne pije tek tako važno je da se zna ko uzima, kada i koliko.
- Jod se koristi za funckiju štitne žlezde. Često se ljudi opredele da uzimaju rastvor joda, Lugolov, zbog imuniteta. Negde se pije i zbog povećane radijacije. Tu treba biti jako pažljiv i oprezno sve dozirati. Svi na ovom podneblju imamo nedostatak joda u organizmu, tako da ne bi trebalo, ako se uzima u ograničenim količinama, biti štetno, navodi ona za Espreso.
Iz državne apoteke su nam objasnili da se u Srbiji ne prodaju tablete joda kao u Hrvatskoj ili nekim drugim evropskim zemljama. Zato se, kako navode, kod nas i nije mogla povećati potražnja, odnosno prodaja.
- Jod kao jod se u Srbiji ne prodaje. U zemlji imamo samo jod u vidu suplemenata. Rastvor joda, Lugolov, je magistralni lek što znači da je izrađen u apoteci po formuli za određenog pacijenta i obavezno uz lekarski recept.
Šta se dešava u organizmu kod trovanja radijacijom
Trovanje radijacijom nastaje nakon izlaganja tela gama ili x zracima. Tada dolazi do njihove penetracije kroz kožu, apsorpcije i do deponovanja energije u ćelijama. Ukoliko je ta energija veoma visoka, dolazi do smrti ćelija.
Međutim nisu svi delovi ljudskog organizma podjednako osetljivi na zračenje. Najosetljiviji su koštana srž i digestivni trakt.
Pri izlaganju niskim do srednjim dozama zračenja prvo strada koštana srž, a ukoliko se ne sprovede terapija u roku od nekoliko dana do nekoliko nedelje prestaje stvaranje belih krvnih zrnaca.
Nešto veća doza zračenja dalje utiče na digestivni trakt, dolazi do dijareje i gubitka tečnosti i elektrolita. Daljim povećanjem doze i drugi sistemi u organizmu postaju ugroženi.
Ukoliko se u kratkom vremenskom periodu primi doza zračenja od preko 3 siverta javlja se crvenilo na koži nakon nekoliko sati od izlaganja. Ubrzo se javlja i mučnina, ponekad povraćanje.
Radioaktivni jod iz nuklearne elektrane može oštetiti štitnu žlezdu, povećavajući rizik od hipotireoze i raka štitne žlezde. Posebno je rizičan za bebe, decu i nerođene bebe.
Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što je nakon černobiljske bila druga najteža nuklearna katastrofa u istoriji, čak 360.000 dece pregledano je kako bi se utvrdilo da li je radijacija uticala na poremećaj rada njihove štitne žlezde. Rezultati su pokazali da otprilike deset na svakih 130 pregledane dece ima probleme sa hormonima, kao i da pati od poremećaja rada tiroidne žlezde.
Koja je uloga joda?
Jod je značajna komponenta dešavanja u samom nuklearnom reaktoru. Ukoliko se tokom nesreće oslobode radioaktivna jodna isparenja, ona se apsorbuju preko kože ili udišu, ali se ne mogu videti niti osetiti.
Ukoliko se tri sata pre izlaganja u organizam unese kalijum-jodid, on blokira 100% radioaktivnog joda da ne ode u štitnu žlezdu. Čak i ako se unese u isto vreme kad i radioaktivni jod, pomoći će.
Međutim 24 sata kasnije neće mnogo značiti, jer je radioaktivni jod već ušao u žlezdu.
Tablete stabilnog joda privremeno mogu da zasite štitnu žlezdu jodom (36 sati nakon izloženosti) blokirajući tako apsorpciju radioaktivnog joda.
(Espreso)