STRAŠNO
HRVATI: Kinezi su od NAS na Krku učili kako se grade mostovi! ISTINA: Most na Krku je izgradila firma iz Beograda!
Ovo je izrečeno posle otvaranja Pelješkog mosta
Sinoć je na poluostrvu Pelješcu svečano otvoren prelep most, Hrvatska je slavila, ali i kineski graditelji koji su napravili ovo arhitektonsko čudo.
Vrednost ovog projekta je 526 miliona evra, a Hrvatska je uspela od Evrope da dobije 420 miliona evra bespovratnih sredstava. Bez ovih sredstava most teško da bi ikad bio izgrađen.
Inače, konstrukcija mosta je bila pravi izazov, pošto se on nalazi na "seizmološki prilično diskutabilnom području".
- To je bio glavni izazov projektanta, odnosno projektantskog tima, kako odgovoriti da ova građevina bude na takvom području gde su zabeležena potresna delovanja oko 6 stepeni. Projektant je odabrao takvu vrstu temeljenja, kako bi konstrukcija mogla da odgovori ako se potencijalno dogode i takvi potresi. Odabrao je varijantu temeljenja putem pilotiranja za prva stupišta koja su uz upornjake. Na delu gdje su piloni odabrano je temeljenje s pilotima promera 180 ili 200 centimetara, što su dosta veliki promeri i njihova dužina je do 124 metra. Zanimljivost kod ovog projekta je što je prvi put na svetu takva dubina i dužina pilota ugrađivana u celosti, u komadu. U ovom slučaju izvođač je odabrao takvu tehnologiju da će u Kini proizvesti cevi promera 200 centimetara, dužine 124 metra i u celosti i u komadu ih ugraditi na poziciju gde je potrebno, što je i te kako bilo bojazni hoće li to biti u mogućnosti, hoće li postići dobru vertikalu, dobru poziciju. Svaki pilon je ugrađen u 20 pilota koji su u središnjem delu do dubine 40 metara ispunjeni u celosti betonom, kako bi se osigurala njihova pozicija. I na kraju oni imaju svoju naglavnu ploču, dimenzija 23X29 metara, kako bi bili grupirani i tako bili kvalitetna podloga za pilone, objasnio je Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu za HRT.
Mlinarić je otkrio i zanimljivost: da su ovi Kinezi, koji su gradili Pelješki most, "bili promatrači kako graditi veliki most prilikom izgradnje Krčkog mosta".
Portal Jutarnji.hr je ovu njegovu izjavu uzeo, i bez blama stavio pod naslov "Kinezi su od nas Hrvata na Krku učili kako graditi velike mostove, šteta što nijedna naša firma nije gradila Pelješki..."
O čemu je reč, i zašto je ovaj naslov problematičan?
Most na Krku, jedno od najvećih postignuća arhitekture i građevina u SFRJ, građen je od 1976. do 1980. godine, i nekad se zvao "Titov most".
Ali izjava da su Kinezi od Hrvata učili kako se grade mostovi je prilično problematična, pošto je Titov most, ili Krčki most, gradila firma iz Beograda, Mostogradnja.
Izgledalo je, 1975. godine, da će nosilac posla za projekt visećeg mosta biti INDUSTRO-PROJEKT iz Zagreba s VITKOVIĆEM iz Češke, ali zbog neuspjeha češke tvrtke u dobijanju kredita otpali su iz kruga nosilaca radova.
Usledilo je pregledanje novih ponuda, i najprihvatljivija je bila ponuda MOSTOGRADNJE iz Beograda i HIDROELEKTRE iz Zagreba. Prihvaćen je sistem armiranih lukova preko školja, s dva lučna nosača.
Izrađen je i dopunjen projekt ing. Ilije Stojanovića iz Beograda -"Mostogradnja", i to premoštenjem u dva dela. Veliki luk te konstrukcije raspona 390 metara, bio je u ono doba najveći na svetu.
Sredinom 1976. godine dobijena je i građevinska dozvola, a beogradsko poduzeće uspjelo je da privoli zagrebačkog inženjera Stanka Šrama da kao vrsni stručnjak pređe u MOSTOGRADNJU. Njegov uslov je bio da se nakon završetka radova može vratiti u Zagreb, gde je postao profesor za mostogradnju na arhitektonskom fakultetu.
Gradnja je trajala četiri godine. Podaci o mostu mogli su se tada naći u svim svetskim časopisima.
Evo i video zapisa o izgradnji ovog mosta, koji je projektovao ILIJA STOJANOVIĆ iz Beograda.
Bonus video:
(Espreso/Klub Sušačana/Jutarnji)