HRVATSKE MATURANTE SU PITALI DA LI JE NDH FAŠISTIČKA TVOREVINA: Rezultati istraživanja su SKANDAL NAD SKANDALIMA

Manje od 60 posto učenika završnih razreda srednjih škola zna što je Ustav, a samo svaki peti zna i ko Ustav može promeniti. Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i ko je vrhovni zapovednik oružanih snaga.

No, manje od polovine u stanju je prepoznati definiciju političke opozicije, a još manje - 42 posto - ih zna da se sadašnji predsednik Vlade zove Andrej Plenković. Manje od toga (38 posto) ih zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH. No, zato je za 45 posto njih upotreba pozdrava "Za dom spremni" na spomenicima i likovima iz rata 90thi opravdana. Neopravdana je za samo četvrtinu ispitanika.

Uzorak od 1122 učenika

Deo je to rezultata istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u RH koje su u martu sproveli istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Evrope na Sveučilištu u Gracu i GONG, na uzorku od 1122 učenika.

Učenice pritom u manjoj meri nego učenici smatraju ZDS prihvatljivim pozdravom, a gledano regionalno, učenici iz Zagreba u odnosu na vršnjake iz ostalih regija (izuzev Istre, Primorja i Gorskog kotara) u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu ustaškog pozdrava.

Ratne teme

Iako se često govori o prevelikoj zastupljenosti ratnih tema u javnosti, mladi su po tom pitanju podeljeni: trećina ih se izjasnila da se u javnosti previše govori o Domovinskom ratu, a približno isti postotak s time se ne slaže. Da se hrvatskim braniteljima trebaju ispuniti svi njihovi zahtevi, smatra 40 posto učenika, dok Hrvate kao najveće žrtve ratova devedesetih vidi svaki drugi ispitanik. Više od 60 posto učenika pred završetkom srednje škole veruje da je pobeda ostvarena u pravednom, legitimnom, odbrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, a na tom tragu, 37 posto ih smatra da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH. Kada je reč o Drugom svetskom ratu, samo trećina učenika pobedu u antifašističkoj borbi smatra temeljem državne suverenosti RH, no treba reći da je svaki drugi ispitanik neodlučan po tom pitanju.

Jedan od zabrinjavajućih nalaza jeste i onaj prema kojem nešto manje od trećine učenika smatra NDH fašističkom tvorevinom, a njih više od polovine je neodlučno ili se ne želi opredeliti po tom pitanju. A po pitanju karaktera SFRJ, više od polovine ispitanika smatra da je ona bila komunistička diktatura. S druge strane, svaki drugi učenik vidi tu istu SFRJ kao politički moćniju i samostalniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Hrvatsku.

Poverenje u institucije

Autori istraživačkog izveštaja Nikola Baketa, Kosta Bovan i Jelena Matić Bojić navode da učenici završnih razreda nisu skloni promeni naziva ulica i trgova: oko polovine njih smatra da ne bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji nose naziv Josipa Broza Tita, pripadnika ili simbola NOB-a, dok njih 40 posto isto smatra za ulice i trgove koji nose imena simbola ili pripadnika NDH.

"U poređenju s istraživanjem političke pismenosti pre šest godina, učenici 2021. godine imaju niži nivo informisanosti, osim na pitanjima aktuelne vlasti, gde su ti postoci sada mnogo veći", navode istraživači. Pretpostavljaju da je pandemija doprinela vidljivosti članova vlasti, pri čemu zapažaju da učenici iz Zagreba imaju veće nivoe znanja od učenika iz svih ostalih regija kada je reč o razumevanju temeljnih političkih pojmova i ustavno-političkog ustrojstva.

Na setu pitanja o poverenju u institucije i izvore informisanja pokazalo se da učenici najmanje veruju političkim strankama, pravosuđu, Saboru, Vladi, predsedniku Republike, televiziji i štampanim medijima. Većinsko poverenje kod mladih uživaju samo vojska i naučnici. Osrednje kod njih prolaze policija i verske ustanove.

Trećina mladih smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest

Iako istraživači primećuju da je u odnosu na 2015. došlo do značajnog pomaka u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, ističu da su i dalje u nemalom postotku prisutne negativne procene i diskriminatorne težnje prema homoseksualnim pojedincima.

Otprilike trećina uzorka smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg uticaja na mlade. Gotovo 20 posto učenika bira opcije koje podrazumevaju da se osobama homoseksualne orijentacije zabrani rad s decom.

Na pitanje treba li im dozvoliti usvajanje dece, dolazi do polarizacije odgovora: jednak postotak (40) je protiv i za. Istraživači navode i podatak kako mladi iz Zagreba statistički značajno manje veruju da je homoseksualnost poremećaj ili bolest nego što je to slučaj kod mladih iz Dalmacije i Severne Hrvatske.

(Espreso/Jutarnji)