ZNA SE I GDE: Sutra usvajanje inicijative da Nebojša Glogovac dobije ulicu u Beogradu!

Komisija za spomenike i imena trgova i ulica Grada Beograda sutra će zvanično usvojiti inicijativu da preminuli glumac Nebojša Glogovac dobije ulicu u prestonici, a ta inicijativa naći će se na dnevnom redu Skupštine grada 12. marta, izjavio je danas zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

On je istakao da je siguran da će inicijativa biti izglasana jednoglasno u Skupštini grada i da će deo ulice Strahinjića bana, odnosno deo između Francuske i Skadarske ulice, koji je pre nekoliko godina rekonstruisan i pretvoren u pešačku zonu, poneti ime "Sokak Nebojše Glogovca".

"Glogovac je inače živeo u blizini i ima neke pravde i lepo je što je njegova ulica na Dorćolu, odnosno delu grada gde je živeo", kazao je Vesić.

Dodao je da je taj urbani džep izabran da ponese ime Nebojše Glogovca uz konsultacije s njegovom porodicom, kolegama glumcima i Jugoslovenskim dramskim pozorištem.

Podsetio je da je neophodno da prođe tri godine od nečije smrti kako bi se pokrenula inicijativa da ta ličnost dobije ulicu u Beogradu.

"Nebojša Glogovac nas je napustio pre malo više od tri godine. Svojom kratkom karijerom ostavio je dubok trag u našoj kulturi i u našem društvu. Siguran sam da će se Nebojše Glogovca generacije glumaca sećati, ali na ovaj način pokazujemo i zahvalnost za ono što je uradio za naš grad", kazao je Vesić.

Osim toga, Skupština grada Beograda donela je odluku i da podrži i nagradu koju će dodeljeviti Jugoslovensko dramsko pozorište, a koja će se zvati Nebojša Glogovac i dodeljivaće se najboljem mladom glumcu.

"Na taj način želimo da primerom Nebojše Glogovca afirmišemo mlade glumce i pokažemo im put kojim treba da idu kako bi postali veliki glumci i ostavili dubok trag u kulturi", naveo je Vesić.

Nebojša Glogovac rođen je 1969. godine u Trebinju, a glumačku karijeru započeo je u Ateljeu mladih u Pančevu.

Od Jugoslovenskog dramskog pozorišta, 1966. godine dobio je stipendiju, a prvu ulogu u predstavi "Velika pljačka", u režiji Dejana Mijača na sceni Ateljea 212.

U Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čiji je član bio od 1996. godine, igrao je u 20 pozorišnih predstava, a osim u matičnom pozorištu igrao je u predstavama u Crnogorskom narodnom pozorištu "Ribarske svađe", Pozorištu Boško Buha "San letnje noći", Teatru Ulises "Oluja" i "Pijana novembarska noć", Zvezdara teatru "Kontuzov", "Srpska drama" i predstavi "Parabelum" Poslednja uloga i poslednja odigrana predstava u Jugoslovenskom dramskom pozorištu bila je "Hamlet", 13. decembra 2017. godine.

Prvu filmsku ulogu i to glavnu ostvario je 1993. godine u kratkometražnom filmu "Rekvijem za jedan san".

Igrao je glavne uloge u ostvarenjima "Ubistvo s predumišljajem", "Bure baruta", "Nebeska udica", "Kad porastem biću Kengur", "Klopka", "Hadersfild", "Žena sa slomljenim nosem", "Branio sam Mladu Bosnu", "Krugovi", "Ravna gora" i "Ustav Republike Hrvatske".

Višestruko je nagrađivan za uloge u pozorištu i na filmu, a izdvajaju se Sterijina nagrada, Car Konstantin u Nišu i Zlatna arena u Puli za najbolju mušku ulogu.

Preminuo je posle kratke i teške bolesti na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu, 9. februara 2018. godine.

(Espreso/Tanjug)