EU DALA ULTIMATUM ASTRAZENEKI! Ključnu ulogu ima OVA HRVATICA

Prema izvorima iz EK, AstraZeneci je odobren iznos od 336 miliona eura, od čega je već dobar isplaćen.

Ugovor između Europske unije i britansko-švedske farmaceutske kompanije AstraZeneca predvidio je da vakcine protiv COVID-19 koje je razvila ta kompanija stižu iz četiri posebno navedenih proizvodnih pogona, od kojih su dva u Velikoj Britaniji, jedan u Belgiji i jedan u Nemačkoj, otkrili su visoki zvaničnici EU u Brieselu i dodali kako stoga ne mogu prihvatiti nejasna objašnjenja o smanjenju isporuke vakcina AstraZenece zbog kvara u pogonu u Belgiji. Potpisali smo ugovor i platili za isporuku zaliha iz četiri proizvodnih pogona i da, upravo tako, očekujemo da nam AstraZeneca isporučuje vakcine iz pogona u Velikoj Britaniji ako tvrdi da ih nema u pogonu u Belgiji – rekao je izvor koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Dodao je kako je ugovor, koji je poverljiv, ali EU sada želi da javno objavi i čekala je dopuštenje AstraZenece da ga objavi, predvidio da AstraZeneca unapred, prije odobrenja europskog regulatornog tela za svoje vakcine, proizvodi i stvara zalihe koje će joj omogućiti da Europskoj uniji isporuči ugovorene količine. Brifing koji smo dobili u Komisiji opovrgava neke od informacija koje je ranije, u objavljenom intervjuu za Italijansku Republiku, izrekao izvršni direktor AstraZenece Paskal Soriot.

On je insistirao na tome da firma nema ugovornu obvezu, već obavezu ulaganja “najboljeg napora” da EU snabde svojom vakcinom, te da je EU zakasnila s potpisivanjem ugovora nakon Velike Britanije. Dodao je da britanski ugovor predviđa da se vakcina proizvedeno u Velikoj Britaniji šalje isključivo Britancima. Europska poverenica za zdravstvo Stella Kyriakides to je komentirisala izjavom da europski ugovor s AZ-om ne spominje da iko drugi ima prioritet, niti određuje redosled iz kojeg od četiri zasebno navedenih proizvodnih pogona stižu vakcine za EU – što bi trebalo značiti da te vakcine stiže iz svih četiri, pa i iz britanskih pogona – Mi smo se obvezali da ćemo dati sve od sebe, ali nema garancije da ćemo uspeti – rekao je u intervju AstraZenecin šef Soriot, pojašnjavajući da se zapravo radilo o ugovornoj nameri. “Razuman napor” Upravo tu sintagmu “najveći napor” apostrofirao je Večernji list dan pre pri analize ugovora s proizvođačima vakcina kao pravni termin koji ne samo da omogućuje veliki manevarski prostor kompanijama već im i daje mogućnost da sami određuju doze ili da ih uopšte ne isporuče. U tekstu ugovora Europske komisije i nemačkog proizvođača Curevaca – a sad Soirot otkriva da je slično bilo i u njihovu ugovoru – kaže se kako proizvođač mora uložiti razuman napor i uspostaviti dovoljne proizvodne kapacitete kako bi omogućio proizvodnju i isporuku ugovorenih količina proizvoda za države članice Unije u skladu s procenjenim rasporedom isporuke. Definicija razumnog napora, takođe navedenog u ugovoru, kaže da su to “najveći razumni napori za izvršenje zadatka, no istovremeno uzimajući u obzir da obveze proizvođača prema drugim kupcima ili bilo koji trenutno nepoznati i mogu odložiti ili onemogućiti uspešno obavljanje preuzete obveze, što uključuje i raspored isporuke”. Pojednostavljeno – isporuči će koliko i kad ima, ako se pojave drugi kupci, može im prodavati. Centralizirano naručivanje U Europskoj komisiji, međutim, opovrgavaju takvo tumačenje. – Stav da kompanija nije obvezna isporučiti jer smo potpisali sporazum s “najvećim naporom” nije ni točan ni prihvatljiv – poručila je zastupnica Stella Kyriakides. I Komisija i svih 27 država članica, dodala je, i dalje čekaju da se spor s AstraZenecom razreši na odgovarajući način, bez najavljenog smanjenja isporuke vakcina u prvim mesecima za čak 60 posto. Novi sastanak na tu temu sazvan je danas, a na njemu AstraZenecu, kako saznajemo, predstavlja jedna Hrvatica – izvršna potpredsednica Iskra Reic. Diplomirala je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, a u hrvatskom predstavništvu AstraZenece počela je da radi 2001. Danas je zadužena za europsko i kanadsko tržište te kompanije. Jedan od vodećih nemačkih ekonomista, Hans-Werner Sin, nekadašnji šef IFO-Instituta kojega smo upoznali iz doba HDZ-a Tomislava Karamarka, napisao je na svojem blogu osvrt na situaciju sa vakcinama u Europi. – S premalo vakcina i prenatrpanim COVID bolnicama, EU žanje što je posejao prošlog leta kada je odlučila Europskoj komisiji da poveri prednaručivanje vakcina.

Nije bilo ni pravne ni ekonomske opravdanosti za centralizovano naručivanje, počeo je odmah u kritičnom tonu Hans-Werner Sinn svoj esej objavljen na njegovim internet stranicama. Spomenuo je i izjavu Stephanea Bancela, direktora američke Moderne, koji je rekao kako se EU previše oslonio na vakcine proizvedena u europskim laboratorijima. To je sasvim tačno, podsećanja ćemo i mi, jer je strategija Europske komisije bila davanje prioriteta onim proizvođačima koji vakcine proizvode u Europi. Ali, Sinn kaže kako je Bancelova tvrdnja tek prebacivanje loptice, jer je Europska komisija zapravo naručila premalo “europskih” vakcina. Poglavito od majušnog BioNTecha, iako se proizvodi u saradnji s američkim Pfizerom te delom i s kineskom Fosun Pharmom. Da je Europska komisija kupila dovoljno doza da se vakciniše dve trećine stanovništva od svakog od šest kandidata, to bi stajalo 29 milijardi eura. Za usporedbu, toliki je gubitak za ekonomiju EU u samo deset dana koronakrize. Nakon što se ispostavilo da su već dva proizvođača prošla ispitivanja i to s visokom efikasnošću, EU bi imao i višak za oko 300 miliona ljudi koji bi onda mogao da donira zemljama u razvoju.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Večernji.hr)