NEVIĐENO: Uterivači dugova dobili pomoć od države, A ZARAĐUJU MILIONE I MILIONE!

Četiri hrvatske firme koje inače imaju milionsku dobit na naplati dugova su od marta do maja primile oko 827.000 kuna pomoći.

''Predugo čekamo. EU je trebala svojom direktivom da uredi poslovanje Agencija koje otkupljuju dugove, ali još nije. Ako to ne bude uskoro, ići ćemo na svoja zakonska rešenja''.

To otvoreno priznaje visokopozicionirani sagovornik iz Vlade kad smo pitali zašto Hrvatska još nije uredila poslovanje za otkup potraživanja.

Uverava da su svesni problema preprodaje dugova i da se to pokušava smanjiti, a posednji potez je povukao ministar finansija Zdravko Marić u Zakonu o porezu na dobit.

Propisao je da banke mogu otpisati dugove koje ne mogu naplatiti, a to im neće ulaziti u obračun poreza na dobit. Procedura je jednostavna, a moraju dužniku dostaviti dokument da više ništa ne duguje nikome i da je njegov dug rešen.

Od 2010. prodale 36,7 milijardi duga

Banke će odlučiti isplati li im se više otpisati ili prodati dug, možda bude manje preprodaje, ali nereguliranost rada firmi koje kupuju dugove i dalje ostaje. Jer nisu samo banke te koje prodaju dugove.

Za njih barem postoje podaci koje vodi HNB. Ali tu su telekomi, komunalna poduzeća ili svi oni koji procenjuju da im je bolje prodati jeftino dug i prepustiti nekom drugom da ga naplati.

Tražile pomoć države

Samo banke, za koje postoje podaci, prodale su od 2010. godine 36,7 milijardi kuna, po prosečnoj ceni od 39,4 posto. Odnosno za dug građana od 100 kuna dobile su 39,4 kune i skinule sebi problem s leđa.

Za sve ostale ne postoje podaci. HNB, regulatorna agencija HANFA, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa: ni u čijoj nadležnosti nije kontrola FIRMI koje otkupljuju dugove i onda ih uteruju od preduzetnika i građana.

Oni nemaju nikakvu zakonsku regulativu koja propisuje pravila naplate, evidencije ili štite račune građana, kao što postoje primeri kod banaka.

Ne zna se ni koliko tačno takvih firmi postoji, ali one koje su poznate redom ostvaruju godišnje višemilionske dobiti!

Ali uprkos tome, neke od njih su zatražile i dobile pomoć od države na proleće. Na popisu potpora našli smo četiri takve firme, a ukupno su primile pomoć zbog teškoća u poslovanju od oko 827.000 kuna od marta do maja.

Agencije bez kontrola zarađuju stotine miliona

Najveći dio potpore, 541.000 kuna, otpada na B2 kapital koji ima 171 zaposlenih i dobili su je samo u martu. Ta firma je do prošle godine bila najveća po prihodima i dobiti od svih koji se bave otkupom dugova. Svake godine do lani su izvrsno poslovali. Primer, 2017. godine su imali čak 177 miliona kuna dobiti u poslu s dugovima, 2018. godine više od 101 milion kuna, ali lani su imali pad prihoda i završili s minusom od 200 miliona kuna. Oni su jedini od većih koji su završili s takvim minusom.

Potpore su još uzeli i Prima Solvent, APS Croatia te CEI Zagreb. Oni su znatno manji, ali također su poslovali s dobiti zadnjih godina. Primer, APS je lani imao 4,4 milijuna dobiti, Prima Solvent 1,46 milijuna, a CEI Zagreb oko 640.000 kuna.

Kako je B2 kapital, čiji vlasnici su iz Norveške, lani pao s prihodom, trenutačno je najveća agencija EOS Matrix, osnovan nemačkim kapitalom. Oni su i lani ostvarili 514,9 milijuna kuna prihoda i dobit od 113, 6 miliona kuna. Nema ih u evidenciji onih koji su uzeli pomoć.

No vratimo se nereguliranom tržištu preprodaje i naplate dugova na kojem sve te firmezarađuju. Samo iz dugova koje su im prodale banke jasno je da oni itekako utiču na živote i ljudi i firmi koje su im dužne. Očekivalo bi se da država zna koliko ih je uopšte, koliko su pojedinačno duga otkupili, koliko su ga naplatili, koliko otpisali...

Ali država ni to ne zna! Za razliku od svih ostalih financijskih institucija, njih niko ne nadzire. To su u suštini firme koje mogu biti osnovane s 20.000 kuna kapitala, a uprkos svim direktivama o pranju novca, baš nitko u državi ne propituje koje je poreklo novca kojim se u Hrvatskoj kupuju dugovi. Treba napomenuti da su neki poznatiji osnovani kapitalom iz Nemačke, Poljske, Češke, Austrije, Norveške, Rumunije... I tu ne mora biti ništa sporno, ali kapital za banke, leasing, faktoring i drugu reguliranu delatnost se proverava, a ovde to jednostavno nije slučaj.

A tek tu dolazimo do otkupa.

- Oni kupuju teško naplativi dug od banaka po 20 do 40 posto vrednosti, a dužnik nema pravo na prvokup po istoj vrednosti. I nakon toga kreće stiskanje dužnika. Oni su 100 kuna platili od 20 do 40 kuna, ali pokušavaju naplatiti svih 100 kuna. Njihova stopa povrata na uloženo je od 18 do 25 posto godišnje, što je iznimno profitabilan posao, a ako bismo to usporedili s kamatama, onda bi to bila lihvarska kamata - kaže nam jedan financijski stručnjak koji prati poslovanje ovih agencija u Hrvatskoj.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/24 sata)