DOKTORKA IZNELA FRAPANTAN NOVI DETALJ O KORONAVIRUSU: Pojavila se opasna komplikacija koje nije bilo do sad!

Srpska virusologinja Ana Banko pričala je za Kurir da o novom koronavirusu i dalje postoji dosta nepoznanica, ali i da su mnoge stvari otkrivene od trenutka kada se pojavio.

- Znamo za koje se receptore veže, da se ne naseljava samo u respiratornim stanicama, nego da dolazi u kontakt i s mnogim drugim. U posljednjih tjedan dan vidimo da pokazuje i neuroinvazivnost, odnosno komplikacije na središnjem živčanom sustavu - rekla je Banko.

Ova lekarka napominje da se približavamo trenutku kada ćemo dobiti i vakcinu. Ističe da je virus isti kao i na početku epidemije, onaj koji se pojavio u Kini. Taj virus, kako kaže, pokazao je tendenciju promene kada prelazi iz jednog domaćina u drugog, ali da te promene nisu dovele do zabrinjavajućeg stepena mutacije.

Asimptomatski nosioci postoje

Kaže da postoje brojne zablude o virusu. Kao prvu najveću zabludu o koronavirusu, Banko je izdvojila da asimptomatski nosioci ne postoje, što se pokazalo da nije tačno.

- Studije koje su merile koncentraciju virusa u respiratornom sistemu između asimptomatskih i simptomatskih nosilaca pokazale su da je ta koncentracija gotovo podjednaka, bilo da su u pitanju deca ili odrasli. Tako da su oni jednako opasni za okolinu, rekla bih i više opasni, jer nisu svesni da su inficirani - upozorava Banko.

Virus ne smanjuje virulenciju i neće nestati

Zatim, druga je zabluda da virus smanjuje virulenciju, odnosno da gubi sposobnost oštećenja stanica. Banko navodi da to ni u jednoj studiji do sada nije pokazano.

- Ovaj virus je pokazao izuzetnu adaptivnu sposobnost na čoveku i mi danas govorimo o humanom virusu, što znači da on ne može tek tako da nestane - rekla je.

TakođerPriča da će virus nestati kada se povećavaju temparature i UV zračenje ne stoji, jer virusi kao obavezni međustanični organizmi mogu da prežive samo u našim stanicama, kaže Banko i ponavlja da virus podjednako cirkuliše i na južnoj i na severnoj hemisferi.

Dodaje kako se ispostavilo i da je optimizam da će kolektivni imunitet biti brzo stvoren i da će trajati dugo, nažalost jedna od velikih zabluda.

Nova istraživanja - virus napada i mozak?

Nakon što su objavili da su kod težih oblika Covida-19 otkrili pojavu moždanih oštećenja, naučnici su obavestili javnost i o pojavi moždanih poremećaja kod osoba koje su imale blage simptome zaraze koronavirusa, prenosi Guardian. Neurolozi su u časopisu Brain objavili ove sedmice detalje o više od 40 Britanaca obolelih od Covida-19 čije su se komplikacije protezale od upalnih promena mozga i delirijuma do oštećenja živaca i moždanog udara. U nekim slučajevima neurološki su simptomi bili prvi i jedini simptomi bolesti.

S prvim talasom zaraze u Britaniji ti slučajevi otkrivaju porast učestalosti potencijalno smrtonosnog stanja poznatog kao akutni diseminirajući encefalomijelitis (ADEM). Prema Institutu za neurologiju pri "University College London" (UCL) slučajevi ADEM-a porasli su s jednog mjesečno prije pandemije na dva do tri tjedno u travnju i svibnju.

Jedna je žena stara 59 godina umrla od komplikacija. Desetak pacijenata imalo je upalne promene središnjeg nervnog sistema, desetoro je imalo bolesti mozga s delirijumom ili psihozom, osam moždane udare te još osam probleme sa perifernim delom nervnog sistema uglavnom dijagnosticirane kao Guillain-Barréov sindrom, imuni poremećaj u kojem su napadnuti živci i izaziva paralizu te je smrtonosan u pet posto slučajeva.

- U načinu na koji Covid-19 utiče na mozak vidimo stvari koje nismo vidjeli ni kod jednog drugog virusa do sada - kaže Majkl Zandi, voditelj istraživanja i savetnik na institutu i u bolničkoj ustanovi UCL.

- Ono što smo videli kod nekih pacijenata s ADEM-om i drugih bolesnika je da možete imati ozbiljne neurološke poremećaje, možete biti vrlo bolesni a uz to imate trivijalnu plućnu bolest - dodaje on.

- Biološki ADEM ima neke sličnosti s multiplom sklerozom, no teži je i obično se događa jednom. Nekim pacijentima ostaje dugotrajna invalidnost, drugi se mogu dobro oporaviti.

Ti slučajevi povećavaju zabrinutost zbog dugoročnih zdravstvenih posledica Covida-19 koji je neke pacijente ostavio s problemima s disanjem i nemoćne još dugo nakon što je virus kod njih nestao. Drugima je ostavio slabost, probleme s pamćenjem, osećaj utrnulosti. Jedan pacijent s koronavirusom opisan u radu je 55-godišnja žena koja nije nikad patila od psihijatrijskih poremećaja i koja se počela neobično ponašati dan nakon što je otpuštena iz bolnice. Stalno je oblačila i odlagala kaput i počela da halucinira, pričala je da vidi majmune i lavove u svom domu. Ponovno je primljena u bolnicu i postupno joj se stanje popravilo uz antipsihotike.

Druga je žena od 47 godina primljena u bolnicu s glavoboljom i osećajem utrnulosti u desnoj ruci nedelju dana nakon početka kašlja i temperature. Kasnije su se simptomi pogoršali i nije se s njom mogao uspostaviti kontakt te joj je operativno odstranjen deo lobanje kako bi se smanjio pritisak na otečeni mozak.

- Želimo da lekari širom sveta budu svesni tih komplikacija koronavirusa - kaže Zandi. Pozvao je lekare opšte prakse da o simptomima pacijenata poput kognitivnih poremećaja, problema s pamćenjem, utrnulosti, slabosti ili umora razgovaraju s neurolozima.

- Čini se da je mozak obuhvaćen tom bolešću.

Pune razmere moždanih poremećaja izazvanih Covidom-19 možda još nisu otkrivene jer su mnogi hospitalizovani bolesnici u previše teškom stanju da prođu dodatne pretrage mozga.

Virus bi kod manjeg dela stanovništva mogao da ostavi diskretna moždana oštećenja koja će biti uočljiva tek "na odloženo", upozorava Zandi. To se možda dogodilo nakon pandemije gripa 1918. kad se činilo da su se kod miliona ljudi razvila moždana oštećenja.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Kurir)