STANJE JE KRITIČNO
U VENECIJU VIŠE NE DOLAZE NI GOLUBOVI: Bez turista u gradu primećene užasne pojave! Nesreća ih prati od NOVEMBRA
- Venecija je bez turista mrtav grad", kaže 66-godišnji gondolijer Mauro Sambo, koji se tim poslom bavi od 1975. godine
Sa slavnog Trga svetog Marka nestali su i golubovi. Zašto bi dolazili kada nema ko da ih hrani? Oterani koronavirusom, strani turisti su napustili Veneciju.
"Venecija je bez turista mrtav grad", kaže 66-godišnji gondolijer Mauro Sambo, koji se tim poslom bavi od 1975.
"Čak i s ovim merama popuštanja, ko će na plovidbu gondolom? To rade stranci, ne domaći", pripoveda bradati gondolijer čisteći svoju gondolu usidrenu u blizini Duždeve palate.
Italijanska vlada najavila je da će granice otvoriti tek 3. juna.
Oko kanala Grande mrtva je tišina. Palate s obe strane kanala, luksuzni hoteli i kulturne institucije zatvorene su.
Turizam u ialijanskom BDP-u učestvuje s 13 posto. U tom sektoru je i 15 posto svih radnih mesta u zemlji. U Veneciji je to mnogo izraženije. Čak 65 posto građana radi u turizmu.
"Uticaj koronavirusa na inostrane dolaske, koji čine 85 posto turizma u gradu, pogubniji je nego u drugim odredištima koja imaju više domaćih od stranih turista", rekla je Paola Mar iz gradskog turističkog odreda.
"Ovo je rat, a ratove smo preživeli i pre", tvrdi 47-godišnji građevinar Frančesko Pecin. "Prebrodićemo ovo zahvaljujući našem preduzetničkom duhu", dodaje Pecin kojeg su novinari zatekli u šetnji pokraj Mosta uzdaha. "Ali turizam nam je nužan."
Venecija je kroz svoju istoriju bila otvoren grad. Njena ekonomija prihvata trgovinu i ta otvorenost gradu je donela napredak i prestiž.
"Istorijski, Venecija je svetski, kosmopolitski grad", kaže Faćeti.
"Pogledajte ovu baziliku", dodaje pokazujući na crkvu svetog Marka. "Ona je u vizantskom stilu, bronzani konji na zabatu stigli su iz Carigrada."
Ima i onih koji uprkos krizi misle drugačije. Na velikom plakatu isklesanom na jednoj zgradi piše: "Siti smo noćenja s doručkom!"
Vlasti godinama zanemaruju svoje građane. Venecija sa širim gradskim prstenom ima 260 hiljada stanovnika, ali od toga ih manje od petine živi u centru.
Odliv stanovnika na kopno, gde su cene niže, a život ugodniji, ne prestaje. Čak je i na otoku Muranu, slavnom po proizvodnji stakla, jedan staklarski obrt pretvoren u hotel-restoran.
"Nema više tradicionalnih zanata", kaže preduzetnik Dimitri Tiozzo. Uprkos svim prigovorima, povratak turista je prioritet, kaže Mar.
Prisetila se i visokih poplava s kraja prošle godine, koje su gradu nanele milione eura štete.
"Ovaj grad pati od novembra", rekla je.
Bonus video:
(Espreso.co.rs/Index.hr)