Legat Paje Jovanovića, Foto: Beograd.rs

replika stana u beču

Legat Paje Jovanovića: Ambijentalna postavka evocira ambijent u kojem je živeo i stvarao veliki srpski slikar

Paja Jovanović je preminuo u Beču 1957. godine, a pred kraj života je svoj Legat sa preko 800 predmeta predao Muzeju grada Beograda na čuvanje

Objavljeno: 16.10.2024. 16:07h

Pavle Paja Jovanović jedan je od naših ali i evropskih najistaknutijih slikara, a Legat ovog umetnika nalazi se u Ulici kralja Milana 21.

Legat Paje Jovanovića nalazi se u zgradi u centru Beograda od 11. juna 1970. godine i predstavlja repliku stana u kom je slikar živeo u Beču.

– Paja Jovanović bio je veliki srpski, ali i evropski umetnik koji je živeo jako dugo, 98 godina, to je period druge polovine 19. prve polovine 20. veka. Stan u kome se sada nalazimo, u pitanju je jedan reprezentativni salonac, predstavlja i Muzej Paje Jovanovića koji je nastao iz bogatog legata koji sam umetnik poklanja Muzeju grada Beograda pedesetih godina 20. veka, i upravo ova naša ambijentalna postavka evocira ambijent Beča na prelasku vekova iz 19. u 20. kada u njemu i živi i stvara jedan od naših najslavnijih umetnika, Paja Jovanović – kaže Teodora Popadić, istoričarka umetnosti.

Legat Paje Jovanovićafoto: Beograd.rs

Čuveni slikar je rođen 1859. godine u Vršcu, a 1875. godine se seli u Beč, gde upisuje Akademiju likovnih umetnosti. U Beču živi od 1895. godine, a u njegovom bogatom stvaralaštvu izdvajaju se istorijske kompozicije kao što su „Seoba Srba” i „Proglašenje Dušanovog zakonika”, portreti i žanr scene. Među portretima, poznate su slike Mihajla Pupina, kralja Aleksandra i kraljice Marije Karađorđević, a čuvene su i scene „Kićenje nevesete”, „Borba petlova” i „Mačevanje”.

Legat Paje Jovanovićafoto: Beograd.rs

Paja Jovanović je preminuo u Beču 1957. godine, a pred kraj života je svoj Legat sa preko 800 predmeta predao Muzeju grada Beograda na čuvanje. Legat je 1972. godine dopunjen sa 11 slika iz privatne kolekcije i komadima nameštaja, koje je Muzeju poklonila slikareva supruga Hermina Muni Dauber.

Bonus video:

(Espreso / gradonacelnik.beograd.rs / Prenela: J.N.)