Dimitrije Plećević, Foto: Printscreen/RTS

obretenje moštiju Svetog Jakova

Iguman Dimitrije otkrio zašto Srbi zapravo dolaze u manastir Tumane: "Čak i ljudi drugih vera..."

Sveti Jakov je kanonizovan i ove godine proslavlja se deset godina od tog značajnog duhovnog događaja kada su njegove svete moštije otkrivene

Objavljeno: 15.10.2024. 14:51h > 15:09h

Manastir Tumane slavi deset godina od otkrivanja moštiju Svetog Jakova. Iguman manastira Tumane Dimitrije Plećević je povodom desetogodišnjice obretenja moštiju Svetog Jakova Tumanskog za RTS rekao očekuje veliki broj gostiju 20. oktobra i da će narod moći da dotakne svetitelja, a svetitelj da ih blagoslovi.

Povodom decenije od obretenja moštiju Svetog Jakova Tumanskog iguman manastira Tumane arhimandrit Dimitrije Plećević, kaže da je 2014. godine bratstvo manastira Tumana izvršilo obretenje, odnosno iskopavanje njegovih svetih moštiju i prenos u manastirsku crkvu pokraj moštiju Svetog Zosima.

"Sveti Jakov je kanonizovan i ove godine proslavljamo deset godina od tog značajnog duhovnog događaja kada su njegove svete moštije otkrivene", objašnjava iguman Tumana.

Ističe da manastir očekuje veliki broj gostiju 20. oktobra.

"Ima zaista velikih najava, ne samo i Srbije, nego i regiona, pa možemo reći i čitavog sveta. Biće više desetina hiljada ljudi. Zaista je vrlo lepo i dirljivo da se vidi jedno duhovno sabranje u komu imate gužu, u komu imate nervozu, nego su svi saglašeni u jednome da smo tu zbog Boga i zajednice sa njim i zbog poštovanja Svetitelja", rekao je gost RTS-a.

Sveto-arhijerejska liturgija počeće u 8.30 nakon koje će mošti Svetog Jakova biti iznete iz njegovog kivota, najavljuje arhimandrit važan događaj.

Praznik Obretenja moštiju Svetog Jakova Tumanskog 2023. godine

"U jednom improvizovanom kivotu, jednoj nosilici, biće proneta kroz narod Božiji da narod može da dotakne Svetitelja, a Svetitelj da može da blagoslovi narod", poziva iguman verni narod.

Najavljuje da će radi sećanja i spomena biti podeljene ikonice obretenja moštiju Svetoga Jakova, sa zemljom sa njegovog svetog groba.

Ko je bio Sveti Jakov Tumanski

"Živeo je kajem 19. i u prvoj polovini 20. veka. Bio je čovek svetskog obrazovanja, dvostruki doktor nauka. Za svoje vreme jedan od najobrazovanijih ljudi", objašnjava iguman Tumana.

Kaže da je Sveti Jakov radio u Francuskoj pri Kraljevskoj ambasadi, ali da je pod utiskom propovedi Vladike Nikolaja 30-ih godina prošlog veka ostavio službu i otišao kako bi postao iskušenik, a kasnije i monah kod Svetog vladike Nikolaja.

"Istakao se kao veliki misionar", naglašava arhimandrit Dimitrije Plećević.

Za RTS je iguman manastira Tumane rekao da je Sveti Jakov jedna retko sveta duša.

"Za sebe je govorio da ga je susret sa Bogom i pobožnim ljudima i Svetim vladikom Nikolajem toliko dotakao i da se u tom trenutku osetio kao prelomljen i ponovo rođen", naglašava gost Jutarnjeg programa.

Dimitrije Plećevićfoto: Printscreen/youtube/Телевизија Храм

Od svojih savremenika zapamćen je kao čovek svetoga i više nego uzornog monaškog života, kojeg su već tokom života smatrali za Svetog čoveka, kaže iguman.

Kaže da je tokom Drugog svetskog rata išao je po Srbiji i misionario, zbog čega je od ondašnjih vlasti bio strašno gonjen na samom kraju rata i neposredno potom.

"U novembru mesecu 1945. godine strašno je pretučen u Trsteninku jer je bio u manastiru Ljubostinji.Tamo nisu hteli da ga likvidiraju zbog velikog poštovanja naroda", kaže iguman.

Ipak, kaže arhimandrit Dimitrije Plećević, sačekali su ga u Požarevcu, na putu za manastir Tumane i strašno ga pretukli i u kući jednog bogomoljca u selu Rabrovu.

"Sveti Jakov se upokojio 16. februara 1946. godine po sobstvenom zaveštanju, iako je bio žički monah, rekao je da želi da se sahrani na monaškom groblju manastira Tumana", predstavlja trgičan kraj života gost RTS-a.

Zbog svetitelja i čuda manastir među najposećenijim

Iguman manastira kaže da je velika posećenost manastira upravo zahvaljujući Svetiteljima koji u njemu počivaju.

"Tu su mošti Svetog Zosima, Tumanskog Sinaita, monaha iz 14. veka i mošti Svetog Jakova Novog Tumanskog. I Bog je te Svetitelje darivao darom čudotvorca i seljivanja naroda i zato ljudi sa svih strana pa čak i ljudi drugih vera dolaze da kod njih potraže pomoć utehu i blagoslav", objašnjava razloge velikog broja vernika.

Iguman manastira je rekao da mu je učinjena velika radost što služi u takvom manastiru.

"Kad vidite namučenog čoveka, istrpljenog bolešću, utučenog zbog raznih okolnosti koje život nosi, kada primi Božiji blagoslov i pomoć i vidite ga, upravo po rečima Svetog Jakova, da se osetio kao nanovo rođen", prepričava arhimandrit.

Kako kaže, to je uteha i putokaz svima da se ipak okrenemo istinskim vrednostima i da znamo i shvatimo da je Božije mesto u životu nezamenljivo.

Radovi na izgradnji gostinjskog konaka i biblioteke

Iguman manastira tumane kaže da su radovi na izgradnji gostinjskog konaka i biblioteke gotovo na samom kraju.

"Sada su u toku radovi na dovođenju jačeg napona i voda struje. Tako da se nadam ako Bog da da od proleća taj objekat bude u funkciji primanja vernoga naroda koji želi da boravi u manastiru", istakao je iguman.

Objasnio je da svi mogu da učesovuju i da će na taj nalin ugradit sebe u jednu svetinju.

Manastir Tumanefoto: Prinstcreen/Youtube/TV Hram

Istorijat manastira i veza sa Milošem Obilićem

Zna se da je kroz či­tav sred­nji vek i tur­sko rop­stvo ma­na­stir no­sio bre­me stra­da­nja sa svo­jim na­ro­dom, bi­vao je pljač­kan, ru­šen i pa­ljen, ali je kao i na­rod uvek ob­na­vljan jer je nje­gov du­hov­ni zna­čaj u tom raz­do­blju bio ne­sa­gle­di­vo ve­li­ki, navodi se na sajtu manastira Tumane.

Postiji više predanja o tome ko je ktitor manastira čiji se nastanak vezuje za 14. vek.

Prvi sačuvani zapsi o Tumanama potiču iz 16. veka.

Navodi se da je srušeni manastir obnovio Miloš Obilić kome se po jednom predanju pripisuje ktitorstvo Tumana.

Po predanju je Miloš Obilić nehotice, u lovu, ustrelio Svetog Zosima.

"Kada ga je poneo svom dvoru da mu izvida rane, na mestu gde se danas nalazi crkva, Sveti Zosim je uzviknuo – Tu me mani i pusti me da umrem. U znak kajanja za nehotično ubistvo svetitelja, na njegovom grobu je vojvoda Miloš Obilić počeo da zida crkvu. Kad je stigao do krova, glasnici kneza Lazara su došli sa porukom iz Kruševca – Tu mani zadužbinu, i dođi da idemo u boj protiv Turaka. Po tom dvostrukom – tu mani, manastir Tumane dobija svoje ime, i narod ga završava posle Kosovskog boja", ispričao je iguman Dimitrije Plećević.

Bonus video:

(Espreso / RTS / Prenela: J.N.)