dostavljač, Foto: Printscreen/FoNet News/youtube, Društvene mreže

šta kaže zakon, a šta se dešava u praksi?

KAKO DOSKOČITI BEZOBRAZLUKU DOSTAVLJAČA?Stručnjak za Espreso objasnio šta da uradite kada zamole da siđete po paket

Kako bismo rešili nedoumicu da li je kurir u obavezi da isporuči paket do vrata potrošača, razgovarali smo sa Jovanom Ristićem iz "Efektive"

Objavljeno: 11.07.2024. 17:00h

Da li je kuririma radna obaveza da dostave paket do vrata i na koje sve načine manipulišu potrošačima da im "dođu na noge" kako bi preuzeli porudžbinu, tema je koja je "zapalila" mrežu "X".

Lavinu je pokrenuo jedan korisnik koji je u objavi podsetio kada je počelo silaženje po pakete:

"Ajmo polako, da razumete: Vi niste krivi što je nekome plata mala, vi plaćate uslugu po cenovniku. Dostava paketa kurirskim službama je "na kućnu adresu*, a za one u zgradama, to su vrata stana. Da li ste zaboravili kada je počelo silaženje po pakete? Silaženje po pošiljke je počelo u vreme korone, a onda su bahate i alave kurirske firme to normalizovale da kurir može da isporuči za dan više. Kurirske firme su popunjavale rupu u poštanskim uslugama. Ako mi je JEDINA opcija isporuke skupa i loša kurirska služba, donesi na vrata", navodi se u objavi.

Brojni korisnici ove društvene mreže nadovezali su se prepričavanjem svojih mahom negativnih iskustava sa kurirskim službama, a jedna korisnica je napisala da pojedini kuriri imaju "običaj" da sve one kojima treba da isporuče paket okupe na jednom mestu i tako sebi olakšaju posao na račun tuđeg vremena.

Dostava paketafoto: Pol Sol / Alamy / Alamy / Profimedia

Korisnica upisana pod imenom Optimistkinja istakla je da je kuririma posao da paket donesu na kućnu adresu:

"Kuririma je posao da paket donesu na kućnu adresu, u mom slučaju to je 3.sprat, stan broj 16. Neću da se pravdam kad ne mogu da siđem. To je kao da mi konobar kaže idi do šanka uzmi kafu", navela je u objavi.

Na sajtovima većine kurirskih službi nedvosmisleno je naznačeno da dostavu vrše "od vrata do vrata". Ipak, kuriri se sve češće oglušuju o ovo pravilo.

Rezultat su molbe da "siđemo ispred zgrade", "sačekamo na ulici" ili izgovori poput "nemam gde da se parkiram".

Sa jedne strane, kupcima je jasno koliko posla kuriri imaju i da nedostatak parking mesta može biti problem, ali, sa druge strane, nekada kupac nije u prilici da udovolji pomenutim zahtevima kurira.

Na primer, majka koja čuva bebu, starije i bolesne osobe, ljudi koji rade od kuće nisu u prilici da to ispoštuju.

Kako bismo rešili sve nedoumice i saznali kako "doskočiti" bezobrazluku pojedinih kurira, razgovarali smo sa Jovanom Ristićem iz Udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".

Ristić ističe da na adresu "Efektive" često stižu pritužbe na račun kurirskih službi i da zakon kaže jedno, a dok se u praksi dešava sasvim druga stvar.

- Jedno je sigurno - na smatra se urednom dostavom ako se paket ostavi na parkingu, ulazu. Kurirske službe imaju svoja pravila koja se dosta razlikuju, ali oni ne mogu da smatraju da su izvršili obavezu tako što to, recimo, ostave ispred vrata. U Zakonu o zaštiti potrošača jasno piše: "Neće se smatrati da je izvršena uredna isporuka robe na adresu koju odredi potrošač ostavljanjem robe ispred vrata kuće ili stana potrošača ili nekog drugog mesta", navodi naš sagovornik i dodaje da opšti uslovi kurirskih službi moraju da budu u skladu sa zakonom.

Jovan Ristićfoto: Printscreen/FoNet News/youtube

Zakon prepušta operaterima poštanskih usluga da opštim uslovima urade određene stvari.

Ristić naglašava da je pogledao opšte uslove tri kurirske službe i da u njima ne vidi ni jedan osnov da se ovako nešto može raditi.

Kako "doskočiti" bezobrazluku dostavljača?

Čitateljka Espresa požalila se da je kurir u par navrata rekao da ako želi da preuzme paket, mora sići ispred zgrade ili joj paket neće biti dostavljen.

Naš sagovornik napominje da je to manipulacija od strane radnika kurirske službe.

- Njima se žuri, teško im je, ali to nije problem potrošača. To je problem kurirske službe koja mora da ima kapacitete za prenos pošiljki. Kurirska služba ne može ono što je njen posao da prebacuje da potrošača. U opštim uslovima naglašene su određene situacije kada se smatra da je pošiljka neuručena. Kada potrošač ne plati, onda kurir ima pravo da ne uruči, ali da kaže "Zato što se nama ne penje, naznačićemo da ste odbili da primite pošiljku"... To su igrarije, navodi Jovan Ristić za Espreso.

Ukoliko dođe do ovakve situacije, sagovornik objašnjava šta treba učiniti.

- Moja preporuka je da se momentalno zove kurirska služba i da se piše mejl. Važniji je mejl, jer mejl ostavlja trag za obraćanje kurirskoj službi. Reklamacija se odmah piše, radi pravne sigurnosti, nakon telefonskog poziva odmah poslati mejl, naglašava Ristić.

Dostavljačfoto: Alvey & Towers Picture Library / Alamy / Alamy / Profimedia

Postupak uručenja pošiljke

Pod uručenjem se podrazumeva dostava na adresu primaoca kao і isporuka u prostorijama poslovnica poštanskog operatora ili drugim ugovorom defmisanih lokacija ili definisanim usmenim dogovorom korisnika usluga sa operatorom ili kurirom.

Ako pošiljalac nije drugačije odredio, pošiljka se vraca pošiljaocu kada je:

• primalac odbio prijem;

• primalac nepoznat;

• nepotpuna adresa;

• netačna adresa; • istekao rok čuvanja;

• primalac preseljen;

• primalac umro

Nadovezujući se na ove uslove, Ristić kaže da nigde nepiše da kurir može odbiti da isporuči pošiljku ukoliko primalac nije sišao na parking ili ispred zgrade.

- Dakle, oni moraju da "izvedu" neku priču kako bi ispalo da je potrošač odbio prijem, a šta će oni da napišu u izveštaju, e to je ono što je zanimljivo. E zato, kada se to bude desilo, bitno je da potrošač odmah reaguje reklamacijom. Glavna je stvar da potrošači odmah reaguju i da saznaju kako to da učine, poručuje Ristić za Espreso.

Potrošač ne može da pogleda kupljeni proizvod prilikom preuzimanja paketa?

Ristić napominje i da je primećeno da pojedine kurirske službe ne dopuštaju, čak i stavljaju u svoje opšte uslove, da potrošač prilikom preuzimanja paketa pregleda ono što je kupio.

- To je ozbiljan problem, jer se upravo tim pregledom ustanovljavaju fizička oštećenja. Ovo je sporan momenat jer onog trenutka kada se proizvod u paketu da potrošaču a on ga nije pogledao, njemu teče rok od osam dana da prijavi fizička oštećenja. Međutim, u praksi, trgovci skraćuju na samo jedan dan što je protivno zakonu, napominje Ristić za Espreso.

Bonus video:

(Espreso/ Pripremila Marina Letić)