Katarina i Petar, Foto: Wikipedia

ISTORIJA

Muž ju je maltretirao i ponižavao: Zvao je prostitkom, a onda mu je došla glave i postala najmoćnija žena na svetu

Bio je to brak u kom su supružnici spavali svaki u svom delu dvorca, a prolazili bi dani i nedelje da uopšte nisu komunicirali.

Objavljeno: 09.07.2024. 14:21h

Politku 18. veka vodili su brakovi. Plemići su rado pristajali na brak svojih kćeri s nekim princem kako bi osigurali bolje saveze, a evropski lideri ženili su svoju decu kako bi ojačali međunarodne odnoseili dobili ekonomske benefite. Ipak, najpoznatiji dogovoreni brak toga vremena bio je i najveća noćna mora. Ruski prestolonaslednik Petar oženio je nemačku plemkinju Katarinu. Njihov život na ruskom dvoru bio je pakao.

Petar je također rođen u nesrećom braku te ga je otac tukao tokom odrastanja, a i on je bio veoma nasilan. Katarinu je javno sramotio nazivajući je prostitutkom i preteći joj smrću. Bio je to brak u kom su supružnici spavali svaki u svom delu dvorca, a prolazili bi dani i nedelje da uopšte nisu komunicirali.

Najgori dogovoreni brak 18. veka

Katarina je došla u Rusiju spremna prigrliti istočnu kulturu, misteriozno pravoslavlje i čudan ruski jezik. Njen plan je bio da bude dobra žena, odana supruga koja će kralju pomoći ne samo tako da produži lozu već i da budekao njegov najbolji diplomata. Katarina je bila zgodna, šarmantna i zanimljiva osoba, a niko na ruskom dvoru nije mogao odoleti njenim komplimentima i šarmu.

foto: Wikipedia

Isto se nije moglo reći za njenog muža. Nakon što je par posle 9 godina napokon dobio sina, Petar je postao još gori. Sklonio je od svih političkih događanja, a kada bi se pojavila na nekom događaju, vređao bi je i govorio kako će je ošišati na ćelavo i poslati u samostan. Situacija se posebno pogoršala nakon smrti aktuelne kraljice Elizabete. Izveo je Katarinu pred dvor te vikao na nju da prizna da njihov sin zapravo nije njegov, već da je nastao u jednoj od njenih afera.

Zavera protiv Petra bila je laka, jer ga niko nije voleo

Nije samo Katarina bila meta njegovog terora. Petar nije imao puno prijatelja na dvoru, a čak su i oni koji su mu bili prijatelji brzo shvatili da je novi vladar zaista neuračunljiv. Taman u to vreme kreće i Sedmogodišnji rat u Evropi, a Petar je odmah povukao Rusiju iz rata jer je bio najveći fan Pruske i Frederika Velikog. Bio je to vrlo loš potez jer su mnogi ruski generali opozvani kada su trebali dobiti vrlo dug i krvav rat.

Osim toga, Petar je mrzeo sve rusko. Smatrao je zemlju nazadnom i jadnom, njenu aristokratiju barbarskom, a obične ljude zverima. Takvi stavovi nisu dobro rezonovali sa ruskim plemstvom, zato je bilo malo potrebno da se zbaci s prestola.

Orlovfoto: Wikipedia

Početkom jula 1762. Katarini u odaje stiže prijatelj Grigorij Orlov te joj sugeriše da zbace Petra i prglaše nju za kraljicu. Orlov i ostali s dvora znali su koliko je Katarina bila predana da nauči ruski i koliko je cenila lokalnu kulturu i običaje. Nije bilo sumnje ko treba naslediti Petra - bila je to njegova zapadnjačka žena, ona koja je najviše propatila zbog njegovih neurotičnih epizoda.

Organizovana je ceremonijalna parada 9. jula 1762., u kojoj je Katarina izašla obučena u mušku vojničku uniformu. Cela vojska skandirala je njeno ime te su najviši generali prisegnuli kao njeni zaštitnici i pozvali je da spasi Carstvo od loših stranih uticaja. Mislili su na Petra.

Petar je u to vreme bio na imanju izvan Moskve. Igrao se vojničkih igara i glumio Frederika Velikog. Po njega su došli vojnici, priveli ga i bacili u zatvor. Umro je nepune dve nedeljekasnije, službeno zbog hemoroida, no moguće je da ga je Orlov jednostavno odlučio smaknuti.

Žena na najvišoj poziciji moći

No i dalje nije jasno kako je Katarina mogla zasesti na ruski tron kao žena, i to bez ikakvih prigovora. Poznato je da je samo 20 godina ranije Marija Terezija postala austrijska kraljica, što je izazvalo značajne otpore u srednjoj Europi. Odgovor leži u činjenici da ruska tradicija nasledstva nije bila jasno definisana te je svaki kralj birao svog naslednika tokom života, a novi bi kralj ili kraljica preuzeli dužnosti nakon smrti svog prethodnika.

Katarina Velikafoto: Profimedia

Osim toga, Katarina nije bila prva žena na ruskom tronu. Nakon što jePetar Veliki utemeljio Rusko Carstvo, njegov prvi naslednik bila je njegova žena Katarina I., a nakon Katarinine smrti krunu nasleđuje Ana, nećaka Petra Velikog. Pre Petra III. vladala je carica Elizabeta, koja je bila druga kći Petra Velikog. Dakle, tokom prvih 60 godina 18. stoljeća Rusijom su vladale tri žene.

Rusko društvo, odnosno ruska aristokratija, nikad u tome nije videla problem. Žene koje su vladale Rusijom tog doba vladale su uglavnom u periodu mira i njihova vremena su bila stabilna za zemlju. U vrieme krunisanja Katarine II. 1762. rusko društvo već je bilo naviknuto na ženu na svom tronu.

Katarina je kao carica bila jako moćna, postala je jednom od najmoćnijih vladara Europe. U njeno vreme Rusija se značajno širi, što na račun Poljske, što na račun Osmanskog carstva. Sama Katarina bila je zapadnog porekla, te je bila u dodiru s prosvetiteljskom kulturom koju dovodi u Rusiju. Rusija je za njenog vladanja doživela značajan skok.

Vladala je do 1796. godine, tada i umire. Vladala je 34 godine.

Bonus video:

(Espreso/Index/Prenela T.Š.)