VOĆAR
ČUVENI VOĆAR OTKRIVA KAKO DA VAM BRESKVE NE DOŽIVE SUDBINU ONIH KOJE SU VRAĆENE SA GRANICE: Postoji jedna caka
Važnu ulogu u voćarstvu čak u 85% slučajeva imaju pčele
Srpsko voće vraćeno je sa hrvatske granice zbog povišene količine pesticida. Kako ih pravilno koristiti i izbeći ovakve situacije prilikom izvoza robe u druge zemlje, otkriva prof. dr Sveta Stamenković iz čačanskog sela Banjica. On je pčelar, voćar ali pre svega čovek od struke koji zna pravu meru i vodi računa o adekvatnoj zaštiti svih voćnih vrsta.
- Najvažniji faktor u proizvodnji hrane su pesticidi i pčele. Bez pesticida nema dovoljno hrane za čovečanstvo. Pesticidi se moraju pravilno primenjivati prema uputstvu proizvođača. Ako se pravilno primene u dozi i količini koja je preporučena neće biti nikakvih problema.
Ako se poštuju poslednji rokovi primene pred berbu, kako mi kažemo karenca, neće biti ostataka pesticida u plodovima i neće biti u prilici inspektori u izvozu da nađu te ostatke”, rekao je za RINU prof. dr Svetomir Stamenković, voćar i pčelar iz svog voćnjaka na padinama planine Jelice.
On dodaje da svi preparati koji se koriste imaju određene karence, a da on i njegove kolege koji se bave voćarstvom to znaju.
- Kao voćar i proizvođač, ja pre svega, kao i moje komšije se uglavnom pridržavamo svih adekvatnih mera primene pesticida, poštuju sve rokove, tretiraju u onom trenutku kada je to neophopdno”, kazao je on.
Važnu ulogu u voćarstvu čak u 85% slučajeva imaju pčele, pa ovajh voćar ističe njihov nemerljiv značaj, te upozorava da prilikom tretiranja, odnosno prskanja voćnjaka poseban oprez treba obratiti na njih. Mnogi proizvođači ne znaju način života pčela, misle da one ne rane, niti da rade u jutarnjim satima.
- Jednom prilikom u komšiluku, jedan voćar prskao jabuku negde oko osam sati izjutra. Kada sam to primetio otišao sam do njega da ga pitam zašto to radi kada ima pčela u voćnjaku, ima maslačka, ima mrtve koprive i drugih korova u cvetu. Međutim, on kaže da misli da pčele još nisu ustale, na šta sam mu pojasnio da pčele mnogo rano kreću da rade, čim svane, jer to su naveći radnici i najbolji oprašivači i one rade i danju i noću, za njih nema prestanka. Naravno, čovek je poslušao moj savet i nikada više nije tretirao svoje zasade u toku dana”, zaključio je prof. dr Stamenković.
Svakako nema veće pomoći od pesticida kada je voćarstvo u pitanju, međutim, ako se nestručno koriste može da napravi i ogromne štete, mišljenja su i struka i savesni voćari podjeličkog područja.
Bonus video:
(Espreso / RINA)