SVI ŽELE LUKSUZAN POSAO, ALI JE TAKVIH OGLASA SVE MANJE: Ovo su trenutno NAJTRAŽENIJA zanimanja u Hrvatskoj!

Početkom 2023. godine u Hrvatskoj potražnja za radnicima raste. Prema podacima MojPosao, na portalu je u prvom kvartalu objavljeno više od 26 hiljada oglasa - 11 posto više u odnosu na prošlu godinu te čak 23 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Broj prijava, pak, ostao je na nivou prošle godine - njih oko 423 hiljada. Još jedan pokazatelj koliko Hrvatskoj nedostaje radnika.

"Broj prijava u poslednjih nekoliko godina najveći je bio 2021. godine, preko pola miliona, da bi se zadnje dve godine u prvom kvartalu stabilizovalo na nekih 400.000", kaže za Net.hr Antonija Bušić Crnković iz istraživačkog tima na MojPosao. "Prosečan broj prijava po oglasu nešto je bio veći u 2020. godine i 2021. godine, kada je i broj oglasa bio manji, a sada se prosečan broj prijava po oglasu vratio u neku normalu koju smo imali i pre pandemije", dodaje.

Zanimljivo je da je osetan pad broja oglasa zabeležen u IT-ju i telekomunikacijama - kategoriji koja je godinama 'dominirala' kada je bila u pitanju potražnja za radnicima, ali i kategoriji s najvećim prosečnim platama u Hrvatskoj.

Traži ih se manje, ali plate im i dalje rastu

"IT sektor, odnosno zanimanja iz kategorije Informacionih tehnologija jesu među najbolje plaćenim zanimanjima prema analizi plata na servisu MojaPlata, a u prvom kvartalu ove godine prosečna neto plata za zanimanja iz ove kategorije iznosila je 1525 evra. Inače, plate u IT sektoru su rasle 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a u odnosu na prethodni kvartal, plate su najviše rasle IT arhitektima, menadžerima za korisničku podršku te specijalistima za mreže", kaže Bušić Crnković.

Kako je ponuda oglasa u IT-ju pala, a na oglase se prijavljuje podjednak broj kandidata, tako je i broj prijava na te oglase porastao za 17 posto.

Dirketor portala MojPosao, Igor Žonja, već je ranije u razgovoru za Net.hr istaknuo kako je domaće IT tržište povezano s američkim, pa se globalni trendovi u većoj ili manjoj mjeri preslikavaju i na naše tržište rada međutim, istaknuo je da naše IT tržište po tom pitanju još uvijek stoji bolje od onog u Srbiji.

"Tamo je, naime, zabeležen značajno veći pad broja oglasa u istom periodu, a broj prijava je porastao za čak 60 posto što sugeriše kako je veći broj ljudi ostao bez posla i krenuo u potragu za novim karijernim izazovima. Iako je nezahvalno prognozirati šta sledi u nastavku godine, usudio bih se reći kako će se pad potražnje za radnom snagom u sektoru IT-a nastaviti do polovine godine, nakon čega bi trebao uslediti oporavak tržišta i blagi rast“, kazao je Žonja.

Traže se prodavači, konobari, skladištari...

A što se ovogodišnje potražnje tiče, čini se da i dalje Hrvatska ostaje 'zemlja konobara i kuvara' odnosno, duboko zavise od sektora turizma. Podaci, naime, pokazuju da su među najtraženijim zanimanjima u prvom kvartalu ove godine i dalje ona iz područja turizma i ugostiteljstva te prodaje i da u tu kategoriju spada čak petina oglasa za posao.

Tako se u kategoriji prodaje/trgovine nalazi čak 18 posto oglasa, njih 17 posto objavljeno je u kategoriji turizam i ugostiteljstvo, a 11 posto u kategoriji proizvodnje i zanatskih usluga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najtraženija zanimanja u prvom kvartalu 2023. godine bila su: prodavac (trgovac), konobar (barmen), skladištar, vozač, kuvar, recepcionar i radnik u proizvodnji.

"U kategoriji Prodaje najviše su se tražili prodavači, prodajni savetnici, prodajni predstavnici, voditelji prodaje i voditelji poslovnica. U proizvodnji i zanatskim uslugama najtraženiji su radnici u proizvodnji, bravari, zidari, stolari i mesari", kaže Bušić-Crnković.

Sve više ponuda za rad na neodređeno

Manjak radne snage utiče i na vrstu zaposlenja pa tako broj oglasa za stalni radni odnos iz godine u godinu nastavlja rasti, a ove godine ta se vrsta zaposlenja nudi u čak 74 posto oglasa. U 54 posto oglasa poslodavci preferiraju kandidate sa srednjom stručnom spremom.

Potpuno očekivano, najviše oglasa (48 posto) objavljeno je za rad na području Zagreba i Zagrebačke županije, a osetno zaostaju Splitsko-dalmatinska (14 posto), Primorsko-goranska (13 posto) te Istarska županija (11 posto).

Bonus video:

(Espreso/ Net.hr)