ŠKOLOVANJE U JUGOSLAVIJI BILO JE NEZAMISLIVO BEZ NJIH: Ovih PREDMETA više nema, a nekada su OVAKO učili ĐAKE!

Školski predmeti menjaju se i dopunjavaju s gotovo svakom generacijom novih učenika. I dok neki promene samo svoje ime i zadati nastavni program, drugi potpuno izumiru pa ih se danas često sećamo s dozom sete i nostalgije. Donosimo vam listu 'izgubljenih školskih predmeta'.

Uz "Srpskohrvatski jezik", postojao je i poseban predmet za pažljivo, precizno i lepo pisanje. Danas se posebne bležnice za učenje "škrapopisa" više ne koriste, a deca su p pravilu veštija za tastaturom nego s nalivperom u ruci.

Moja okolina

Radi se o predmetu danas poznatom kao "Priroda i društvo" koji je kroz svoje postojanje doživio mnoge transformacije. U posleratnom školskom programu zvao se "Moja okolina", ali mu je cilj ostao isti - priprema dece za kasnije učenje o društvenim i prirodnim naukama.

Domaćinstvo

Predavalo se od petog do sedmog razreda osnovne škole, a osposobljavalo je učenike za širok spektar vrlina - od upravljanja šivaćiom mašinom, uređenja doma, krpljenja, pa do temeljnih kulinarskih umeća poput pripreme jaja na oko. Zanimljivo "Leksikon Yu mitologije" dodelio mu je titulu "najglupljeg predmeta".

Etnologija

Iako namenjen upoznavanju različitih kultura i naroda, nekad je ovaj predmet bio i izvor neverovatnih stereotipa pa se tako u obaveznom udžbeniku mogla pronaći rečenica: "Telesnom lepotom najviše se odlikuju Srbi i Hrvati u Dalmaciji, zatim u Slavoniji; na treće mesto dolaze Hercegovci, zatim Šumadinci i hrvatski Zagorci."

Seljačka privreda

Ovaj neobičan predmet u škole je uveden 1929. godine, a one koji nisu "išli u zanat" podučavao je slanju novca i paketa poštom, telefoniranju te sastavljanju telegrama.

Ručni rad

Predmet koji je zasigurno potvrđivao tezu da "svaka škola mora biti priljubljena narodnom životu svoje okoline". To se postizalo "primenom narodnih motiva" što je dodatak nazivu predmeta u trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Ustav FNRJ Ovaj instant predmet u škole je uveden neposredno nakon završetka Drugog svetskog rata. Njime se na sjajan način demonstrira kako ideološki opterećena uprava pokušava zloupotrebom obrazovnog sistema pružiti dodatnu podršku vlasti.

Ruski jezik

Šezdesetih i sedamdesetih godina proteklog veka ovaj je predmet bio obavezan u školama kao i danas engleski. Na brzinu prevedeni udžbenici iz SSSR-a doneli su pomalo bizarne priče poput one o malom dečaku koji je samožrtvovanjem doveo do uništenja cele čete nacističkih vojnika. Danas deca u osnovnim školama engleski jezik dobijaju već u prvom razredu, a u petom ili šestom počinju učiti i drugi strani jezik.

Opštenarodna odbrana i društvena samozaštita

Pod sloganom "neprijatelj nikad ne spava", ovaj je predmet podučavao učenike mnogim bitnim stvarima - stavljanju gas maske na lice, tretmanu ranjenika, pripremi eksploziva, bacanju bombi, životu JNA vojnika, a na kraju i pucanju iz prave puške na strijeljani.

Teorija i praksa samoupravnog socijalizma

Osim pravilnim baratanja puškom, učenici su svakako morali poznavati osnove marksističkog pogleda na prirodu i društvo. U osnovama nastavnog plana i programa 1974. godine, stoji još i: "Svi srednjoškolci treba da se suoče s marksističkim formulisanim i izvođenim spoznajama o osnovnim egzistencijalnim i humanističkim problemima naše epohe i savremenost".

(Espreso / index.hr)